Brže, više, jače...

Koliko je opasna zlouporaba lijekova u sportu?

Smrt povezana sa sportom i prerana smrt u sportu zabrinjavaju liječnike. Većina nenadanih smrti sportaša u dobi između 30 i 35 godina posljedica je organskih promjena na srcu koje se mogu utvrditi obdukcijom. Najčešće dolazi do hipertrofične kardiomiopatije (bitno zadebljanje stjenjke srčanog mišića koju ne prati odgovarajuća prokrvljenost) i anomalija koronarnih krvnih žila. Kod sportaša iznad 35. godine uzrokom prerane smrti najčešće se smatra ateroskleroza, vjerojatno s aritmijama u završnoj fazi.

Danas, u uvjetima velikog fizičkog opterećenja i živčanog naprezanja, u sportu se sve više koriste prirodna i farmakološka sredstva za poboljšanje sportskog učinka. Podliježući raznim pritiscima - političkim, ekonomskim, društvenim - sportaši se katkada bore za pobjedu pod svaku cijenu.

U suvremenom svijetu brojni su oni koji uz pomoć lijekova nastoje riješiti svoje probleme, pobijediti strepnju i nervozu, dobiti sigurnost. Na isti način se i sportaši neizbježno okreću "dopingirajućim" supstancijama da bi poboljšali rezultate, borili se protiv živčane napetosti, pojačali snagu mišića ili otjerali umor. Sportaš koji se odluči koristiti "dopingirajuća" sredstva izlaže se velikim problemima, na zdravstvenom i moralnom planu. Pretjerana uporaba nekih supstancija može se neposredno odraziti na ponašanje i u isti mah dovesti u pitanje sigurnost, čak i život drugih natjecatelja. Ako se koriste duže vrijeme, neka "dopingirajuća" sredstva, točnije anabolički steroidi, mogu izazvati kobne posljedice po zdravlje i znatno umanjiti životnu nadu takve ličnosti. Na žalost, takvim zlouporabama vrhunski sportaši daju vrlo loš primjer mladima, posebno onima koji se žele baviti sportom.

Suočavajući se s takvim problemima, međunarodne organizacije, vlade, nacionalne i sportske federacije i Međunarodni Olimpijski komitet stupili su u akciju kako bi se stalo na kraj dopingu. No, problem dopinga je vrlo težak problem, a kao ilustracija može poslužiti jedna anketa koja je napravljena na 190 sudionika Olimpijade u Los Angelesu. Na pitanje bi li upotrijebili doping ako bi znali da neće biti otkriveni, i kad bi znali da bi u tom slučaju osvojili zlatnu ili srebrnu medalju na Olimpijskim igrama, ali time riskirali da umru za 5 godina, 76% sportaša dalo je pozitivan odgovor. Rezultat je bio više nego poražavajući. Shvatilo se da je već odavno prošlo vrijeme za zvona uzbune... U takvoj situaciji sportski liječnik mora dobro poznavati sve aspekte dopinga kako bi mogao pomoći u borbi protiv njega, a u isto vrijeme i zaštititi sportaša od neželjenih posljedica. Problem dopinga je vrlo složen i osim sa zdravstvenog, sportskog i moralnog aspekta, mora se promatrati i s tehničkog, znanstvenog i pravnog aspekta.