Dobre strane yoge

Gipkost

Gipkije tijelo jedna je od prvih i očiglednih dobrobiti yoge. Na prvom satu yoge vjerojatno nećete moći dotaknuti nožne prste ili napraviti pregib unazad. Ustrajete li primjetit ćete da vježbanje postaje lakše, vremenom ćete se naći i u naizgled nedostižnim položajima, a bolovi će nestati kao i zatezanja u mišićima.

Snaga

Snažni mišići nisu značajni samo zbog estetskog dojma. Oni nas čuvaju od artritisa i bolova u leđima, a za starije ljude sa većom mišićnom masom manji su rizici od povreda pri padu.

Pokretljivost zglobova

Svaki put kada vježbate yogu, zglobove vodite kroz raspon pokreta, što sprječava i ublažava bolesno stanje hrskavice. Zglobna hrskavica je kao spužva jer hranjive sastojke prima izmjenom tečnosti, tako što se izbacuje stara, a nova donosi hranjive tvari. Bez pravilnog hranjenja, zanemareni dijelovi hrskavice se izlizuju i vremenom otvaraju put prema kostima koje su štitili.

Vitalna kralježnica

Kičmenim diskovima su potrebni kontinuirani pokreti da bi pravilno dobivali hranjive sastojke. Vježbate li uravnoteženo, sa dovoljno pregiba natrag ili naprijed i uvrtanja kralježnice, pomoći ćete svojim diskovima da ostanu pokretljivi.

Snažne kosti

Brojna istraživanja pokazuju da dizanjem tereta jačamo kosti i sprječavamo osteoporozu. Yoga smanjuje razinu hormona stresa i pomaže kostima da sačuvaju kalcij.

Bolja cirkulacija

Yoga oživljava krvotok i cirkulaciju, posebno u šakama i stopalima. Venska krv za vrijeme vježbe napušta unutarnje organe, tako da pri promjeni određenog položaja u ove organe navire krv puna kisika. Vježbe poput stoja na glavi, rukama i ramenima slijevaju krv iz nogu i zdjelice prema srcu i plućima, što rezultira svježim kisikom za ove organe. Yoga podiže razinu hemoglobina i crvenih krvnih zrnaca koji tkiva obogaćuju kisikom. Trombociti postaju manje ljepljivi, a istovremeno se smanjuje broj proteina koji sudjeluje u formiranju krvnih ugrušaka. Yoga smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti, posebno srčanog i moždanog udara.

Pojačani imunitet

Stezanjem ili izduživanjem mišića pomjeraju se organi i poboljšava drenaža limfe. Prakticiranjem yoge limfni se sustav ojačava u borbi protiv infekcija.

Sretnije srce

Redovno dovođenje srca u aerobnu zonu, smanjuje vjerojatnost srčanog udara i podložnost depresiji. Vježbe koje ne ubrzavaju rad srca mogu osnažiti krvni sustav. Istraživanja pokazuju da vježbanje yoge usporava rad srca dok mirujemo, povećava izdržljivost i maksimalni unos kisika za vrijeme vježbe.

Niži tlak

Yoga je idealna za osobe sa povišenim krvnim tlakom.

Manja tjelesna težina

Osim što je već poznato da se vježbom aktiviraju svi mišići i troše kalorije, yoga vas može naučiti da jedete svjesnije.

Šećer i kolesterol

Oboljelima od dijabetisa yoga snižava šećer u krvi, pomaže pri mršavljenu i pojačava učinke inzulina. Smanjenjem šećeri u krvi, smanjuju su rizici pojave komplikacija koje prate dijabetes poput: srčanog udara, otkazivanja bubrega ili sljepila.

Uvježban mozak

Istraživanja pokazuju da redovno prakticiranje yoge poboljšava koordinaciju, brzinu reakcije, pamćenje, pa čak i broj bodova na testovima inteligencije.

Bijes pod kontrolom

Yoga i meditacija razvijaju svjesnost, a što ste svjesniji lakše se oslobađate razarajućih emocija. Kronični bijes i neprijateljsko ponašanje jednako su rizični za srčani udar koliko i pušenje, dijabetes i povišeni kolesterol. Yoga pomaže da se distancirate od životne drame i da zadržite duševni mir.

Skladniji odnosi

Kontinuiranim prakticiranjem yoge postajemo susretljiviji, suosjećajniji i smireniji. Uz yogijsku filozofiju emocionalne veze postaju kvalitetnije.

Nadom do zdravlja

U konvecionalnoj medicini većina pacijenata je u pasivnoj ulozi, dok je u prakticiranju yoge najvažnije što činite sami za sebe. Yoga vježbe potiču promjene zbog kojih ćete se osjećati bolje.

Sve je povezano

Ukoliko promjenite svoj položaj, promjenili ste disanje, a sa promjenom disanja se mijenja i nervni sistem. Povezanost predstavlja bitnu lekciju yoge, a razumjeti povezanost znači razumjeti yogu.