Joga razgibavanje ili mistika?

Dostizanje savršenstva

No davno prije nego su zapadnjaci došli na scenu sustav joga-vježbi najprije se prenosilo usmenim putem. Tome je stao u kraj indijski majstor joge Patañjali i praksu detaljno opisao u djelu Yoga-sutra, koje se do dan-danas smatra osnovnim priručnikom joge. Prema Patañjaliju, joga je "metodično ulaganje napora s ciljem dostizanja savršenstva kontroliranjem različitih mehanizama ljudske prirode, fizičkih i psihičkih".

Joga je od svog nastanka do današnjih dana bila i ostala sastavni dio istočnjačkih religija, a danas je naročito prisutna u hinduizmu, jainizmu i budizmu. Koliko daleko u prošlost seže njen trag? Prikazi ljudi u raznim joga-položajima pojavljuju se na pečatima pronađenima u dolini Inda (današnji Pakistan). Arheolozi procjenjuju da civilizacija iz doline Inda datira iz perioda između trećeg i drugog tisućljeća pr. n. e., što se gotovo podudara s pojavom mezopotamske kulture. U iskopinama iz oba ta područja nalazimo lik čovjeka koji predstavlja neko božanstvo, okrunjenog životinjskim rogovima i okruženog životinjama. Hinduisti tvrde da slike čovjeka u joga-položajima prikazuju boga Šivu, gospodara životinja i gospodara joge, kojeg se često obožava putem lingama, faličkog simbola. Zato se u knjizi Hindu World i kaže da je joga "sustav asketskih pravila, uglavnom predarijevskog porijekla, koji sadrži ostatke mnogih primitivnih ideja i običaja". Neki koji se bave jogom vjeruju da je ona put do mokše, ili oslobođenja, sjedinjenjem s nekim sveprisutnim duhom.