Što se događa s tijelom kada vježbate?
Bilo da je razlog vježbanja mršavljenje, povećanje tjelesne kondicije ili samopouzdanja, tjelovježba vas mijenja.
I dok svi već znamo da je fizička aktivnost nužna za produženje životnog vijeka, dobro fizičko i mentalno zdravlje, često ne shvaćamo što se točno događa u pozadini svega toga.
Mišići
Tijelo troši zalihe glukoze, šećera koji se u mišićima pohranjuje kao glikogen i služi kao izvor energije za kontrakciju mišića. Također počinje trošiti adenozin trifosfat. Nakon brze potrošnje zaliha glukoze i adenozin trifosfata, mišićima je potrebna veća količina kisika kako bi iznova proizvodili adenozin trifosfat. Ako mišićima nedostaje kisika, tijelo počinje proizvoditi laktinsku kiselinu koja ispuni većinu tjelesnih stanica u roku od 30 do 60 minuta nakon vježbanja.
U mišićima se počinju stvarati mali ožiljci koji su neophodni za njihovo razvijanje i rast. Nakon zacjeljivanja svakog ožiljka, vaši mišići će postati snažniji i veći. Bolovi mišića su znak da se oni mijenjaju, što i jest cilj.
Tijekom vježbanja će vašem tijelu trebati i do 15 puta više kisika u odnosu na vrijeme mirovanja. Iz tog razloga se ubrzava disanje i s vremenom postaje sve teže. Brzina disanja će se povećavati dok god mišići oko pluća ne budu maksimalno radili i trošili energiju. Što je veći kapacitet pluća, to je osoba u boljoj fizičkoj spremi.
Srce
Kada vježbate ubrzavaju se otkucaji srca. Putem krvi srce dobiva više kisika. Što više i češće vježbate, to srce postaje jače. Nakon nekog vremena će se broj otkucaja srca tijekom mirovanja značajno smanjiti, što je odlika vitkih ljudi dobre fizičke kondicije.
Mozak
Ubrzanje cirkulacije krvi će dobro doći i vašem mozgu. On će istog trenutka početi bolje funkcionirati. Osjećat ćete povećanje koncentracije.
Kada redovito vježbate mozak se polako navikava na ubrzanu cirkulaciju krvi. Sve ove promjene će doprinijeti smanjenju rizika od nastanka raznih bolesti, uključujući Alzheimerovu bolest, Parkinsonovu bolest i moždani udar.
Vježbanje će potaknuti oslobađanje neurotransmitera, uključujući i endorfine, koji su zaslužni za osjećaj ovisnosti o vježbanju do kojega dolazi nakon višemjesečnog svakodnevnog vježbanja.
Hipokampus
Ovaj dio mozga je zaslužan za pamćenje i memoriju i jedini proizvodi nove moždane stanice. Vježbanjem ćete to potaknuti, i to zahvaljujući povećanom dotoku kisika u mozak.
Čak i kada prestanete s vježbanjem, nove moždane stanice će preživjeti, dok se sve ostale promjene u mozgu nakon nekoliko sati vraćaju u prethodno stanje.
Hipotalamus
On je odgovoran za održavanje tjelesne temperature i održavanje ravnoteže soli i vode. Dok se vaše tijelo zagrijava, hipotalamus počinje primati signale da je vrijeme za početak znojenja.
Hipofiza
Kontrolira rad nadbubrežnih žlijezdi i potiče ih na proizvodnju hormona potrebnih za kretanje, uključujući i hormon rasta. Hormon rasta je ključan za razvoj i jačanje mišića i potrošnju masti.
Nadbubrežne žlijezde
Proizvode hormone stresa koji je ključan za vježbanje. Kortizol će pomoći tijelu da iskoristi energiju, a adrenalin će povećati broj otkucaja srca, čime će se ubrzati cirkulacija krvi u tijelu.
Koža
Tijekom zagrijavanja će vaše tijelo, baš poput stroja, potražiti način da se ohladi. Krvne žile u koži se šire, povećava se dotok krvi u kožu, počinje se proizvoditi znoj, a tijelo se rashlađuje.
Zglobovi
Vježbanje povećava pritisak na zglobove. Ponekad je pritisak 5 do 6 puta veći od vaše tjelesne težine. Zglobovi različitih dijelova tijela imaju različitu funkciju. Tijekom vremena dolazi do trošenja, povećanja rizika od nastanka osteoartritisa, najčešćeg oblika artritisa.
Ako ćete vježbati pravilno i uz prethodno savjetovanje sa stručnjakom, rizik od oštećenja zglobova će biti minimalan i zapamtite da je prekomjerna tjelesna težina znatno štetnija za zglobove od svakodnevnog vježbanja.
Najnovije
Najčitanije
-
Recept dana
Salata od mahuna, rajčice i kozica
30 min12345 -
Recept tjedna
Juneći gulaš s krumpirom
1 h12345 -
Recept mjeseca
Salata od pečenog slanutka s feta sirom
30 min12345