Sve prednosti i nedostaci kardio treninga

Zagrijavanje

Zagrijavanje jednostavno znači 5 do 10 minuta lagane aerobne aktivnosti. Primjer, prije trčanja neki će od vas započeti trening hodanjem bržim tempom, prije vožnje bicikla, ako ste krenuli uzbrdo, odvozite koji kilometar po ravnom terenu. Imajte na umu da stretching (istezanje) nije dobra aktivnost za zagrijavanje, to ćemo objasniti kasnije, istezati bi se trebali poslije zagrijavanja.

Ukoliko planirate vježbati dugo i intenzivno, zagrijavanje bi također trebalo biti dugotrajnije i temeljito. Osobito dugo zagrijavanje trebali bi primjenjivati ljudi koji nisu u formi. Tijelo ljudi koji nisu navikli na vježbanje zagrijavati će se puno duže zato što mišići ne "prepoznaju" takvu vrstu ili intenzitet aktivnosti.

Kada tek počinjete s vježbanjem za vaše tijelo je svaka aktivnost visoko intenzivna no s vremenom, kako je vaše tijelo sve više utrenirano, mišići "pamte" što bi trebali činiti u određenoj situaciji te se brže zagrijavaju.

Bez obzira na to koliko ste utrenirani nikada nemojte preskočiti zagrijavanje uz izgovor da ste u vrhunskoj formi i da vama to ne treba. Mnogi će preskočiti zagrijavanje misleći da je to gubljenje vremena u već pretrpanom rasporedu. Velika greška.

Kratkoročno, izbjegavanjem zagrijavanja povećavate rizik od ozljede dok dugoročno umanjujete psihičko zadovoljstvo koje bi vam aerobno vježbanje trebalo pružati. Ako u vaš kardio trening uđete polako i dopustite da se tijelo navikne na aktivnost, bit će vam mnogo lakše izvesti trening do kraja. Slijedeći put nećete gledati bicikl ili steper kao spravu za mučenje.

Što točno postižemo zagrijavanjem? Na jedan način, kao što sam naziv kaže, doslovno zagrijavamo tijelo - podižemo temperaturu u mišićima i vezivnim tkivima koja međusobno povezuju mišiće i kosti (tetive) i tkivima koja povezuju kosti sa kostima (ligamenti).

Zagrijani mišići i tetive fleksibilniji su i manje podložni ozljedama (najčešće rupture). Zagrijavanja također pomaže usmjeravanju toka krvi s mjesta kao što su želudac i slezena prema mišićima koje koristimo vježbanjem. Taj tok krvi daje nam više izdržljivosti opskrbljujući mišiće hranjivim tvarima i kisikom. Drugim riječima, ako se ne zagrijavate, brže ćete se umoriti.

Konačno, zagrijavanje omogućuje srcu da postupno podiže broj otkucaja (frekvenciju ili puls). Bez zagrijavanja frekvencija srca će se podići prebrzo i osjećat ćete se jako umorno.