Yoga daruje zdravlje

Cirkulacija i "problem intelektualaca"

Kad se u običnom govoru spominje "loša cirkulacija", često se misli na neke posve nebitne tegobe poput, recimo, hladnih nogu ili prstiju ruke. No problem cirkulacije mnogo je širi i ozbiljniji ako je riječ o onoj vitalno važnoj cirkulaciji kojom se osigurava dotok krvi u sve stanice našega tijela, posebno u mišiće kralježnice te vitalne unutrašnje organe. Zakaže li ta cirkulacija, posljedice su mnogo ozbiljnije nego kod "hladnih nogu".

Joga barem polovicu svojih brojnih zdravstveno-terapijskih djelovanja može zahvaliti poboljšanoj cirkulaciji, u mišićima i unutrašnjim organima podjednako. Kod čovjeka, za razliku od životinja, cirkulacija je "okomita", i gravitacija pritom ima iznimnu ulogu. Ispod razine srca time je u prvom redu pogođen krvotok vena. Naime, da bi se venozna krv vratila u srce i pluća, mora svladati silu teže, upravo zbog mišićnih stezanja koja komprimirajući vene vraćaju krv prema srcu, a pritom zalisci služe kao ventili u jednom smjeru, sprečavajući otjecanje prema natrag. To je rješenje zadovoljavajuće za čovjeka koji upotrebljava svoje mišiće, no za one koji previše sjede, stezanja mišića su nedovoljna da bi osigurala venama normalnu brzinu protoka krvi, što uzrokuje akumulaciju venozne krvi u nogama, osobito u trbuhu, gdje krv miruje u organima i kvari njihov normalan rad. Za tu kategoriju ljudi dodatna je fizička aktivnost presudno važna za zdravlje.

Joga se, upravo kod ljudi koji se nedovoljno kreću te kod osoba starije dobi, pokazala kao idealna rekreacija. Ne zahtijeva izrazite fizičke napore ni predispozicije, a svestrano razvija kompletnu muskulaturu i potiče optimalnu cirkulaciju u cijelom tijelu.