Kako starimo, naša tijela se mijenjaju. Ipak, dok se prilagođavamo novoj stvarnosti, ne bi trebali popustiti svaki simptom kao samo još jedan znak starenja. Kako ćete znati što je normalno starenje, a što nije?

Starenje je, samo po sebi, suptilan i tih proces. Ako imate nagle promjene ili ako osjećate bol, to je znak za uzbunu.

Ne bi trebali misliti o starenju kao neuspjehu našeg tjelesnog sustava. Starenje je proces cjeloživotne adaptacije. Prirodne promjene u stanicama mogu usporiti ili izmijeniti njihov kapacitet. Većina ljudi dosegne svoj vrhunac funkcioniranja oko 30 godine.

Koliko brzo ćete primijetiti promjene izdržljivosti, snage ili osjetilne percepcija razlikovat će se ovisno o vašem zdravlju, povijesti bolesti i genetici. Neke pritužbe su česte, a neki simptomi nisu uzrokovani starenjem.

Problemi s očima

Oko 40 godine gotovo svi će trebati naočale za čitanje. Presbiopija se događa kada leća postaje kruta i neće se prilagoditi preusmjeravanju udaljenosti. Katarakta može početi utjecati na vaš vid kad dosegnete šezdesete godine. Dugotrajna izloženost suncu povećava rizik od katarakte, koja može biti ispravljena operacijom.

Ako primijetite pogoršanje perifernog, a ne centralnog vida, ili obrnuto, možda imate ozbiljni problem s očima koji zahtijeva liječenje. Glaukom nastaje kada se pritisak u oku povećava i uzrokuje oštećenja vidnog živca. Dva oblika makularne degeneracije utječu na središte mrežnice, što dovodi do gubitka centralnog vida.

Ako smatrate da imate probleme s vidom ili gubitak vida, posjetite liječnika. Dobra je ideja imati preventivne preglede, pogotovo ako imate dijabetes ili obiteljsku povijest glaukoma ili makularne degeneracije.

Nagluhost

Oko trećine ljudi koji imaju 60 godina ili više doživi neki gubitak sluha. Ovo stanje može biti zbog gubitka osjetnih receptora u unutrašnjem uhu. Isprva, neki zvukovi se mogu čuti prigušeno, a povišeni tonovi se mogu teže razumjeti. Muškarci više gube sluh nego žene.

Bol, iscjedak iz uha ili brz gubitak sluha mogu biti znak tumora ili infekcija. Ako je sluh na jednom uhu osjetno lošiji od drugog, to je također razlog za pregled. Ako samo primijetite da vam sluh nije tako dobar kao prije nekoliko godina, to je proces starenja.

Smanjenje snage ili izdržljivosti

S godinama, gubimo mišićno tkivo i mišići postaju kruti i manje napregnuti. Trening s utezima i istezanje poboljšavaju snagu i fleksibilnost, iako ne mogu u potpunosti neutralizirati prirodni tijek starenja.

Stjenke krvnih žila postaju deblje, arterije su tvrđe, a broj otkucaja srca se usporava kako starimo. Starenje srca je glavni razlog zašto može biti teže vježbati kada smo stariji. Redovite aerobne aktivnosti, čak i samo hodanje, mogu poboljšati izdržljivost.

Jedna od 10 osoba starija od 65 godina ima anemiju, odnosno nisku razinu željeza u krvi. To može uzrokovati umor, a dodacima željeza može se potaknuti tijelo da proizvodi više crvenih krvnih stanica.

Visok krvni tlak

Starenje nije bolest, ali naše se tijelo mijenja što nas čini ranjivima za neka medicinska stanja.

Jedan primjer je hipertenzija ili visok krvni tlak. Točan uzrok hipertenzije nije poznat. Postoji nekoliko faktora koji igraju ulogu, uključujući genetski faktor, gojaznost, unos soli i starenje. Krvne žile postaju manje elastične s godinama, i ta krutost može pridonijeti visokom krvnom tlaku. Više od polovice ljudi starijih od 60 godina ima visok krvni tlak.

Prehrana sa smanjenim unosom soli, vježbanje i održavanje zdrave težine mogu pomoći u prevenciji visokog krvnog tlaka.

Gubitak pamćenja

Ne možete se sjetiti gdje ste ostavili ključeve? Ti trenutni propusti pamćenja su normalni. Ne morate se brinuti, osim ako zaboravljivost ne utječe na svakodnevni život.

Općenito, obrada informacija se usporava kako starimo, i stariji ljudi imaju više problema. No, postoji puno varijabilnosti u kognitivnim funkcijama. Nije iznenađujuće, na primjer, da starije osobe obično nadigravaju mlađe u znanju o svijetu.

Demencija povezana s Alzheimerovom bolesti je nesposobnost da naučite i zadržite nove informacije. Problemi s pamćenjem su znak blagog spoznajnog oštećenja koja bi mogla biti preteča bolesti.

Osobe s Alzheimerovom bolesti imaju i druge kognitivne probleme, kao što su poteškoće s jezikom ili prepoznavanjem objekata.

Ako imate problema s pamćenjem i imate obiteljsku povijest Alzheimerove bolesti, ipak trebate pripaziti. Alzheimerova bolest se rijetko javlja među mlađima od 65 godina.