Starenje

PROCES STARENJA

Tjelesna kondicija i mentalna produktivnost obično dosežu svoj vrhunac između dvadesete i tridesete godine i ostaju stabilne mnogo godina. Konačno, ipak, svi tjelesni sustavi počinju postajati manje djelotvorni. Možda nećete početi primjećivati promjene dok ne zađete u četrdesete ili pedesete, no učinci starenja često dolaze bez upozorenja. Za mnoge je ljude prvi znak starenja ispadanje kose ili dobivanje sijedih vlasi. Gubitak kose koji počinje dok ste još u dvadesetima obično je nasljedan, ali kad god do njega dođe, gotovo ga je nemoguće spriječiti.

Gomilanje i preraspodjela tjelesnih masnoća može također pridonijeti mijenjanju izgleda. U srednjim godinama prekomjerne naslage masnoća kod muškarca se obično slegnu u predjelu trbuha; kod žena masnoće gravitiraju ka dojkama, trbuhu i bokovima. Kosti dosežu maksimalnu gustoću u dobi između 25 i 35 godina, a njihova polagana erozija do osteoporoze može rezultirati gubitkom nekoliko centimetara visine do kasnih sedamdesetih godina, istovremeno pridonoseći težini donjeg dijela tijela. U kostima se može također javiti kalcificiranje i one mogu izgubiti zaštitnu hrskavicu u zglobovima ili se mogu javiti drugi simptomi artritisa. S godinama se koža polako stanjuje, gubi rastezljivost i počinje se borati, osobito na licu i rukama. Starosne pjege ili mrlje koje se pojavljuju na rukama, i drugdje obično su bezopasne i mogu zapravo i nestati s vremenom. Najbolje što možete učiniti za svoju kožu jest izbjegavati prekomjerno izlaganje suncu. Ono što se nekad smatralo zdravim potamnjelim tenom - ili čak jedna teža sunčana opeklina u ranoj dobi - sada se smatraju potencijalnim rizičnim faktorom za rak kože. Pocrvenjela koža koja svrbi i drugi oblici dermatitisa mogu se takođe povezati sa starenjem. Predjeli ovješene kože mogu kirurški zategnuti i ukloniti postojeće bore na neko vrijeme, no koža i slojevi masnoće pod njom i dalje će se stanjivati i konačno izazvati pojavu novih bora. Poremećaji sa zglobovima i koštanim sustavom mogu postati očitiji kako ljudi stare, čineći artritična oboljenja čestim problemom. Kombinacija sporijih refleksa i slabije ravnoteže čini starije osobe sklonijima padovima i drugim nezgodama.

Lomljive kosti, slabiji mišići i tanja koža znače da takve nezgode mogu imati i ozbiljnije posljedice. Proces zacjeljivanja znatno je sporiji kod starijih nego kod mlađih odraslih osoba, tako da relativno blage ozljede mogu postati ozbiljne, čak i opasne za život.

Tjelovježba i dobra prehrana mogu pomoći da održite tijelo gipkim i snažnim, iako će i mišići prirodno atrofirati s vremenom. Tkivo desni koje se povlači izazvat će klimavost zuba i sklonost kvarenju, pa su redovni zubarski pregledi i korektivni rad na zubima važni za zdravlje usne šupljine. Ako pogoršanje stanja zuba i desni ometa hranjenje, ili ako počnete gubiti zube, trebali biste porazgovarati sa zubarom da vas pripremi za proteze.