Starija životna dob i osteoporoza

Osteoporoza predstavlja bolest epidemijskih razmjera. Gotovo jedna desetina svjetske populacije boluje od osteoporoze. Broj oboljelih proporcionalno raste s dobi, što dovodi do učestale pojave ove bolesti među starijom populacijom.

Nekada se mislilo da je osteoporoza proces normalnog starenja kostiju, ali simptomi ove bolesti govore protiv toga. Komplikacije poput deformiteta, lomova i kroničnih bolova nisu ništa normalno, niti prirodno.

Gubitak koštane mase započinje čak dvadesetak godina prije pojave prvih kliničkih simptoma, odnosno nakon 40. godine života. Zato se osteoporoza dugo ni ne zamjećuje jer ne daje nikakve tegobe sve dok ne dođe do razvoja vidljivih i vrlo bolnih komplikacija, kao što su prijelomi, deformiteti, smanjenje pokretljivosti tijela i invalidnost. Uz osteoporozu se često javljaju i druge kronične bolesti, koje dodatno uništavaju koštani sustav, kao osteoartritis (upala zgloba), ali obje bolesti mogu postojati i istovremeno.

Na osteoporozu treba obratiti pažnju i to puno prije nego li se bolest pojavi, zato što se u većini slučajeva može spriječiti njen nastanak ali i napredovanje bolesti. Prevenciju osteoporoze, odnosno spriječavanje njenog nastanka, treba započeti još u mladosti izgradnjom čvrstog kostura. U tom procesu značajan utjecaj imaju mnogi faktora, poput pravilne prehrane, redovite fizičke aktivnosti i tjelovježbe, koji ne samo da spriječavaju gubitak koštane mase, a time i prijelome, nego ju i povećavaju. Prema uzroku osteoporozu dijelimo na primarnu i sekundarnu, iako može biti i kombinirana.

Primarna osteoporoza je bolest nepoznatog uzroka, premda se povezuje s naslijeđem. Osteoporoza nastala nakon menopauze u žena (postmenopauzalna osteoporoza) i osteoporoza koja se javlja u starosti u oba spola (senilna osteoporoza) ubrajaju se u ovu skupinu.

Sekundarna osteoporoza je povezana s nekim bolestima, dugotrajnom imobilizacijom, kirurškim zahavtima ili lijekovima koji ubrzavaju razgradnju kosti. Najčešći uzroci sekundarne osteoporoze su: bolesti i poremećaji žljezdanog sustava, probavnog sustava, bubrega, tumori , a od lijekova značajan utjecaj imaju kortikosteroidi, hormoni štitnjače, antiepileptici i drugi.

Ne smijemo zaboraviti važnu ulogu štetnih navika (pušenje i prekomjerna konzumacija alkohola), te prehrane u kojoj nema dovoljno kalcija i vitamina D.