Značaj prijeloma kosti u starijoj životnoj dobi

Prijelomi

Prijelomi u starijoj životnoj dobi najčešće su posljedica krkih i slabih kostiju, koje su zahvaćene osteoporotičnim promjenama. Obično prvi simptom osteoporoze bude jaka bol u leđima koja je posljedica prijeloma kralježaka, nastala nakon naglog pokreta gornjeg dijela tijela. Nakon pregleda i obrade, ustanovi da se radi o tzv. spontanom prijelomu trupa kralježaka, i to najčešće onih prsnih.

Podaci upozoravaju da su gotovo svaka treća žena i svaki osmi muškarac tijekom života izloženi riziku od osteoporotičnog prijeloma.

Osim prijeloma kralježaka, još su česti prijelomi u području kuka (najčešće vrata bedrene kosti), distalnog dijela palčane kosti, nadlaktične kosti, kosti zdjelice, itd. Do takvih prijeloma ne dolazi samo nakon pada s velike visine, nego i nakon poskliznuća koja se često dogode u kući. Također se ovakvi prijelomi javljaju čak i prilikom nošenja nekog manjeg tereta ili kod naglog pokreta tijela.

Podaci upozoravaju da su gotovo svaka treća žena i svaki osmi muškarac tijekom života izloženi riziku od osteoporotičnog prijeloma. Za očekivati je prijelom kralježaka kod 18% svih žena starijih od 60 godina i prijelom vrata bedrene kosti kod 15% svih žena starijih od 50 godina.

Nakon takvog događaja čak se manje od 1/3 bolesnika vraća ranijim aktivnostima. Prijelomi kostiju u starijoj životnoj dobi, osim što predstavljaju rizik za preživljavanje zbog komplikacija, dovode do znatnog materijalnog troška. Nije za zanemariti ni činjenica da 12-20% bolesnika nakon prijeloma vrata bedrene kosti (koji se smatra jednim od najtežih prijeloma) umire već tijekom prve godine, bez obzira na kvalitetu pružene zdravstvene zaštite.

Prilikom zbrinjavanja prijeloma kosti treba provesti primjerene dijagnostičke pretrage i pacijentu propisati lijekove za liječenje osteoporoze.

Gubitak koštane mase započinje čak dvadesetak godina prije pojave prvih kliničkih simptoma, odnosno nakon 40. godine života.

Osteoporoza predstavlja bolest epidemijskih razmjera. Gotovo jedna desetina svjetske populacije boluje od osteoporoze. Broj oboljelih proporcionalno raste s dobi, što dovodi do učestale pojave ove bolesti među starijom populacijom.

Nekada se mislilo da je osteoporoza proces normalnog starenja kostiju, ali simptomi ove bolesti govore protiv toga. Komplikacije poput deformiteta, lomova i kroničnih bolova nisu ništa normalno, niti prirodno.

Gubitak koštane mase započinje čak dvadesetak godina prije pojave prvih kliničkih simptoma, odnosno nakon 40. godine života. Zato se osteoporoza dugo ni ne zamjećuje jer ne daje nikakve tegobe sve dok ne dođe do razvoja vidljivih i vrlo bolnih komplikacija, kao što su prijelomi, deformiteti, smanjenje pokretljivosti tijela i invalidnost. Uz osteoporozu se često javljaju i druge kronične bolesti, koje dodatno uništavaju koštani sustav, kao osteoartritis (upala zgloba), ali obje bolesti mogu postojati i istovremeno.

Na osteoporozu treba obratiti pažnju i to puno prije nego li se bolest pojavi, zato što se u većini slučajeva može spriječiti njen nastanak ali i napredovanje bolesti. Prevenciju osteoporoze, odnosno spriječavanje njenog nastanka, treba započeti još u mladosti izgradnjom čvrstog kostura. U tom procesu značajan utjecaj imaju mnogi faktora, poput pravilne prehrane, redovite fizičke aktivnosti i tjelovježbe, koji ne samo da spriječavaju gubitak koštane mase, a time i prijelome, nego ju i povećavaju.

Prema uzroku osteoporozu dijelimo na primarnu i sekundarnu, iako može biti i kombinirana.

Primarna osteoporoza je bolest nepoznatog uzroka, premda se povezuje s naslijeđem. Osteoporoza nastala nakon menopauze u žena (postmenopauzalna osteoporoza) i osteoporoza koja se javlja u starosti u oba spola (senilna osteoporoza) ubrajaju se u ovu skupinu. Sekundarna osteoporoza je povezana s nekim bolestima, dugotrajnom imobilizacijom, kirurškim zahavtima ili lijekovima koji ubrzavaju razgradnju kosti. Najčešći uzroci sekundarne osteoporoze su: bolesti i poremećaji žljezdanog sustava, probavnog sustava, bubrega, tumori , a od lijekova značajan utjecaj imaju kortikosteroidi, hormoni štitnjače, antiepileptici i drugi.

Ne smijemo zaboraviti važnu ulogu štetnih navika (pušenje i prekomjerna konzumacija alkohola), te prehrane u kojoj nema dovoljno kalcija i vitamina D.