Zrela i starija životna dob

SEDAMDESETE I VIŠE

Pad krvnog tlaka upozorava na demenciju

Bitno smanjenje sistoličkoga krvnog tlaka može ukazati na tri puta veći rizik za pojavu demencije kod nekih starijih osoba, tvrde švedski znanstvenici.

Istraživanje objavljeno u stručnom časopisu Stroke: Journal of the American Heart Association jedno je od prvih koje se bavi povezanošću snižavanja krvnog tlaka i demencije. Znanstvenici vjeruju da dobiveni rezultati upućuju na to da loš protok krvi prema mozgu prouzročen znatnim padom krvnog tlaka može potaknuti pojavu demencije. Osim Alzheimerove bolesti, najčešći su uzroci demencije višestruki moždani udari i neurološki poremećaji poput Parkinsonove bolesti. Prethodna istraživanja upozorila su na povezanost visokoga krvnog tlaka u srednjoj dobi i povećana rizika za pojavu demencije u starosti.

Cijepljenje

Cijepljenje protiv tetanusa preporučuje se osobama starijim od 65 godina svakih 10 godina, protiv gripe jednom godišnje, a osobama s problemom zgrušavanja krvi i onima kojima je nužna dijaliza preporučuje se cijepljenje protiv hepatitisa.

Pregled očiju

Za sve osobe starije od 60 godina preporučuje se očni pregled jednom u dvije godine, a jednom godišnje oboljelima od šećerne bolesti.

Stomatološki pegled

Gubitak zubi nije normalan dio starenja. Redovita njega i posjeti stomatologu nužni su cijeli život. Potrebno je jednom godišnje posjetiti stomatologa, kao i u slučaju korištenja zubne proteze, koju će stomatolog stručno očistiti i po potrebi podesiti.

Screening srčanih bolesti

Liječnici se oslanjaju na niz testova kako bi utvrdili postojanje srčane bolesti. Treba redovito kontrolirati vrijednosti kolesterola i krvnog tlaka. U slučaju sumnje na bolest srca provode se dodatne pretrage: EKG (mjeri električnu aktivnost srčanog mišića), ergometrija (mjeri srčanu aktivnosti pod opterećenjem), UZV srca ili koronarna angiografija (pregled stanja koronarnih arterija).

Imate li problema s previše slobodnog vremena u mirovini?

Planiranje novih aktivnosti može vam pomoći kako biste se osjećali bolje. Ako ni to ne pomaže, recite to, možda patite od depresije. Vaš liječnik može vam pomoći.

Najmanje jedna od deset osoba starijih od 65 godina povremeno osjeća nedostatak kontrole mokraćnog mjehura. Inkontinencija je najčešće izlječiva, zato je važno na vrijeme potražiti savjet liječnika.

Žene pušači imaju 62 posto manju koštanu masu u 80-im godinama nego žene koje ne puše.

Screening karcinoma debelog crijeva (kolorekalni karcinom)

Tjelesna neaktivnost, način prehrane i genetska predispozicija neki su od čimbenika opasnosti povezanih s razvojem zloćudnih tumora kolona i rektuma. American Cancer Society spominje nekoliko mogućih dijagnostičkih postupaka, uključujući digitalni pregled rektuma, pregled stolice na okultno krvarenje, sigmoidoskopiju (pregled donjih dijelova debelog crijeva) i kolonoskopiju (pregled cijelog debelog crijeva). U slučaju sumnje liječnik određuje potrebne pretrage. Mogući simptomi karcinoma kolorektalnog sustava su: promjene u pražnjenju crijeva koje traju dulje od nekoliko dana, krvarenje iz debelog crijeva te grčevi ili bolovi u trbuhu u nekih bolesnika.

Mamografija

Prema podacima američkog National Cancer Institutea jedna od 14 žena oboljet će od tumora dojke do svoje sedamdesete godine, a do osamdesete taj se broj povećava na jednoj od 10 žena. Stoga valja redovito kontrolirati dojke. Što se ranije otkrije zloćudna promjena, to su šanse za oporavak veće.

Pregled kože

Dovoljno je jednom godišnje kontrolirati kožu na maligne promjene. Nužno je kožu zaštititi od djelovanja sunca i ostalih negativnih utjecaja okoline, redovito održavati higijenu i odgovarajuću vlažnost.

Pregled gustoće kostiju

Oko 20 milijuna žena u Americi pogođeno je osteoporoznim promjenama na kostima. U slučaju sumnje na osteoporozu, liječnik ženu može uputiti na potrebne pretrage. Jedna je od njih i rengenska pretraga kostiju koja može ukazati na gubitak koštane mase. Tada se obično preporučuju hormonska terapija ili terapija lijekovima, promjene u prehrani te tjelesna aktivnost kojom se povećava masa i čvrstoća kostiju.

Vježbanje poboljšava funkcioniranje mozga

Osobe koje su se pridržavale programa vježbanja umjerenog intenziteta postizale su bolje rezultate na testiranjima mentalnih sposobnosti.

Američki znanstvenici iz Beckman Institutea koristeći magnetsku rezonancu skenirali su mozak ispitanika prije i poslije sudjelovanja u programu koji je uključivao različite fizičke aktivnosti umjerena intenziteta. Nakon šest mjeseci pridržavanja zadanog programa kod ispitanika su magnetskom rezonancom utvrđene promjene u funkcioniranju dijelova mozga zaduženih za održavanje koncentracije. Naknadna testiranja mentalnih sposobnosti pokazala su da su rezultati nakon šest mjeseci bili za 11 posto bolji od rezultata testiranja provedenih na početku studije.

Znanstvenici vjeruju kako je dobivene rezultate moguće objasniti poboljšanjem cirkulacije krvi prema mozgu, a postoji mogućnost i da je vježbanje potaknulo rast razine kemijskih supstancija koje povećavaju broj veza uzmeđu stanice mozga. Znanstvenici dodaju kako bi od povećavanja razine fizičke aktivnosti najviše koristi mogle imati starije osobe.

Ginekološki pregled i PAPA-test

Iako opasnost nastanka karcinoma maternice ne raste s dobi, opasnost od nastanka zloćudnih promjena na jajnicima raste. Pedeset posto žena s dijagnozom karcinoma jajnika starije su od 65 godina. Ginekološkim pregledom obično se postavlja sumnja, ali dijagnozu potvrđuju dodatne pretrage, primjerice UZV pregled jajnika. Zato se preporučuje obvezno jednom godišnje posjetiti ginekologa zbog mogućnosti ranog otkrivanja malignih promjena reproduktivnog sustava.

Testiranje sluha

Određeni dio populacije treće životne dobi pati od nekih oblika prirodnoga gubitka sluha, ali pomoć postoji. Ako je razumijevanje riječi otežano, ako se čuju razni zvukovi u pozadini ili postoje druge tegobe, potrebno je provjeriti sluh. Specijalist otorinolaringolog audiometrijskim pregledom mjeri sposobnost razabiranja zvukova različite visine i intenziteta te može ponuditi pomoć za ispravljanje amplituda zvučnih impulsa koji ulaze u uho. Oblici pomoći razlikuju se prema tipovima slabljenja sluha.