Što trebate znati o genetski modificiranim organizmima (GMO)?

Inženjering hrane

Možda gledate sastav svakog proizvoda kojeg kupujete, birate vlakna i cjelovite žitarice, izbjegavate dodane šećere, a ni ne kupujete ono što sadrži zasićene masti. Baš kada ste pomislili da ste svladali pravila zdrave prehrane i imate sve u svojim rukama, postoji još jedan razlog za brigu: genetski modificirani organizmi (GMO).

Mnogi potrošači se osjećaju nelagodno pri samoj pomisli na umjetno uzgajanu hranu, hranu uzgajanu iz genetski izmijenjenih sjemenki. Znanstvenici obično kloniraju gene iz jednog organizma (biljka ili bakterije) i kombiniraju ga s izvornim sastavima. Kada ova biljka stvara sjeme, to sjeme sadrži DNA koji je izmijenjen i mijenja svojstva biljke. Kukuruz je, primjerice, genetski modificiran s genom preuzetim iz bakterija tla koje omogućavaju kukuruzu da proizvodi toksine koji ga štite od nametnika, ali ti toksini nisu otrovni za ljude, ribe ili ptice. Branitelji biotehnologije kažu da je GMO potreban kako bi se udvostručila opskrba hranom u idućih 35 godina jer populacija raste. Protivnici ove tehnologije tvrde da je GMO rizičan i kratkoročno rješenje.

Kada su stručnjaci provodili ispitivanja na američkoj populaciji, došli su do zapanjujućih rezultata. 64% ispitanika vjeruje da je GMO siguran za jesti. Ljudi GMO konzumiraju već nekoliko desetljeća, a da to često ni ne znaju: oko 75% prerađene hrane već sadrži GMO. To je zato što prerađena hrana sadrži dva najčešće korištena usjeva – kukuruz i soju, a ovi usjevi su često GMO. Njih možemo naći posvuda, u kukuruznom ulju, sojinom lecitinu i brojnim drugim aditivima. Drugi, često genetski modificirani usjevi, su šećerna repa, suncokret i pamuk, kojeg konzumiramo u obliku pamučnog ulja.

Iza hipoteze

Glasine da je GMO opasan po zdravlje i da može biti uzrok nastanka različitih poremećaja, naročito poremećaja imuniteta i nastanka alergija, nisu istinite, barem prema Američkoj udruzi za promicanje znanosti (AAAS).

Oni ističu da je GMO vjerojatno najsigurnija hrana koju ste ikada jeli jer je ona prošla kroz najveći broj testiranja. Poljoprivrednici, primjerice, često koriste genetski manipulirane kulture unakrsnog oprašivanja, kombinirajući najbolje značajke dviju različitih biljaka za poboljšanje rezultata. Krajem prošlog stoljeća su poljoprivrednici čak zračili biljke kako bi bile što korisnije tijekom procesa unakrsnog oprašivanja.

Nakon pregleda više od 130 istraživačkih projekata, izvješće Europske komisije, koje predlaže zakone za Europsku uniju, je pokazalo da GMO sam po sebi nije više rizičan od konvencionalno uzgajanih biljaka. GMO je čak i sigurniji jer sadrži samo jedan ili dva nova kodirana gena koje je ispitala industrija kako bi se provjerilo sadrže li štetne toksine i alergene. Također ih mora odobriti Agencija za zaštitu okoliša, Ministarstvo poljoprivrede i Agencija za hranu i lijekove.

Endokrinolozi i nutricionisti imaju podvojena mišljenja, ali većina vjeruje da sigurnost nije problem. Ljudi do sada nisu razvijali alergijske reakcije. Najbolje što možete napraviti jest da obratite pažnju na to je li hrana uzgajana organski, što po definiciji znači da nije genetski modificirana.

Saznajte je li organska hrana najbolji izbor!

Genetski inženjering ima za cilj jačanje zdravlja populacije. U nekim zemljama u razvoju GMO doprinosi zdravlju građana.

Rizici i zabrinutost

Razumljivo je da neprehrambeni geni, koji se koriste u GMO-u, mogu u nekom trenutku uzrokovati probleme. GMO kombinira gene na potpuno nove načine, ponekad i iz organizama koje ljudi ne konzumiraju, kao što su bakterije. Zdravstvene posljedice mogu biti teško predvidljive. Postoji mišljenje, koje je zastupljeno među vodećim svjetskim stručnjacima, da je sigurnost GMO-a lažna i da nije testirana od strane neovisnih znanstvenika, već od strane prehrambene industrije.

Postolje i posljedice na okoliš, koje mogu biti dobre ili loše, ovisno o uvjerenjima pojedinca. GMO usjevi imaju potencijal da se šire na susjedna polja. Nakon što ih pustite u okoliš, možete izgubiti svu kontrolu nad njima. To ne mora nužno biti loše, ali ni dobro.

Osim toga, GMO usjevi ponekad povećavaju potrebu za korištenjem pesticida, što uzrokuje propadanje tla. Poljoprivrednici ne moraju koristiti štetne kemikalije, ali im one omogućavaju veći urod. Posljednjih nekoliko godina su nametnici razvili otpornost na neke vrste kemikalija, što znači da poljoprivrednici moraju početi s korištenjem drugih, najčešće puno štetnijih, kemikalija.

U konačnici, kontroverze oko GMO-a mogu biti distrakcija od važnije rasprave o tome što je sigurno u proizvodnji hrane. Kako poljoprivrednici mogu biti pametniji kada koriste pesticide? Kako se ljudi mogu zaštititi od pretjeranog korištenja antibiotika i hormona rasta? GMO je samo jedna kritična tema budućnosti hrane.

GMO u trgovinama

Iako se GMO smatra sigurnim, neki ljudi su odabrali smanjiti njegovu potrošnju. Ako i sami želite to napraviti, slijedite ove savjete stručnjaka:

• Jedite više svježih proizvoda i manje prerađene hrane.
• Jedite više cjelovitih žitarica. Pšenica i zob, primjerice, još uvijek ne ulaze u sortu GMO.
• Smanjite unos šećera. Raste postotak šećera koji dolazi iz genetski modificirane šećerne repe.
• Kupujte organske proizvode jer to znači da ne sadrže antibiotike, hormone, GMO i većinu sintetičkih pesticida i gnojiva.
• Kupujte proizvode s oznakom da ne sadrže GMO.