Proširene pore, miteseri, akne... Dermatologinja otkriva kako riješiti 6 najčešćih problema s kožom

Izvor slike: Canva

Koža lica, kao najizloženiji dio tijela, često je podložna raznim promjena koje mogu utjecati na naš izgled, a time i samopouzdanje. Od akni do hiperpigmentacije, ekcema i proširenih pora, dermatološki problemi mogu imati značajan utjecaj na naše svakodnevno raspoloženje, neovisno o tome koje smo dobi. Kako bi se bolje nosili s problemima na koži, ključno je razumjeti uzroke njihova nastajanja te kako svakodnevno njegovati problematičnu kožu lica.

U nastavku donosimo popis najčešćih problema na koži te savjete stručnjaka kako ih prepoznati i pravilno tretirati.

Akne

Akne su čest dermatološki problem koji se pojavljuje kada sebum - voštani sadržaj koji proizvode žlijezde lojnice - zajedno s bakterijama, prljavštinom i mrtvim stanicama kože, začepi pore. Navedena začepljenja na koži nazivaju se komedoni, a kada se upale nastaju akne. Akne se najčešće javljaju na licu, vratu, prsima, leđima i ramenima, gdje se nalazi velik broj lojnih žlijezda.

Akne su često uzrokovane hormonskim promjenama tijekom puberteta i adolescencije, ali mogu se javiti i kod odraslih osoba iz različitih razloga, uključujući hormonske poremećaje, stres, genetiku, lošu prehranu, uporabu neodgovarajućih kozmetičkih proizvoda ili kao nuspojava određenih terapija.

"Liječenje akni obuhvaća korištenje posebnih dermokozmetičkih proizvoda kao što su gelovi i kreme za pranje lica telagane i hidratantne kreme za njegu lica. U slučajevima težih oblika akni potreban je pregled dermatologa kako bi se preporučila adekvatna terapija koja uključuje sistemske antibiotike, retinoide i hormonsku terapiju", pojašnjava dr. Iva Blajić.

Kako tvrdi dr. Blajić, za nastanak akni su bitna tri ključna razloga. Prvo je genetika od koje se ne može pobjeći i koju nasljeđujemo od svojih prethodnika. Ono što se nasljeđuje je konstitucija kože, poput masne kože, što se ne može promijeniti, ali se adekvatnom njegom lica smanjuje mogućnost nastanka akni. Drugi razlog je pojačano lučenje žlijezda lojnica, koje su pod utjecajem muških spolnih hormona, koje imaju i muškarci i žene. Neredoviti menstrualni ciklusi govore u prilog neravnoteži hormona i mogućem sindromu policističnih jajnika. U takvom slučaju potreban je pregled ginekologa. Treći bitan razlog su bakterije na licu koje potiču nastanak upale u vidu crvenila i žutih prištića. Adekvatnom njegom kože moguće je smanjiti potencijalni razvoj upale na koži. Danas postoje brojne terapijske opcije liječenja akni te je potrebno zatražiti stručnu dermatološku pomoć kako bi se smanjila upala na koži i razvoj ožiljaka.

Milije

Milije su sitni, bijeli ili blijedožuti cistični prištići koji se javljaju na koži najčešće grupirani. Oni su uzrokovani začepljenjem keratina, proteina koji se nalazi u površnom sloju kože, ispod površine kože. Milije se najčešće pojavljuju na licu, osobito u području oko očiju i na obrazima, ali mogu se javiti i na drugim dijelovima tijela.

Kada se keratin, protein iz površnog sloja kože, zadržava ispod kože umjesto da se izluči na površinu tada nastaju male, čvrste ciste koje se obično ne upale i nemaju otvor prema vanjskom okolišu. Milije nisu povezane s bakterijskim infekcijama ili upalom poput akni.

„Glavni razlozi za nastanak milija uključuju pretjerano nakupljanje mrtvih stanica kože, korištenje kozmetičkih proizvoda koji mogu začepiti pore te prekomjerna izloženost suncu“, kaže dr. Blajić. Milije su obično bezbolne i ne predstavljaju zdravstveni rizik, ali mnogi ljudi žele ukloniti te bijele papule iz estetskih razloga. Uklanjanje milija obično obavlja dermatolog ili kozmetičar. Postupak može uključivati bušenje milija pomoću igle i izvlačenje sadržaja ili primjenu kemijskog pilinga.

Miteseri

Miteseri, poznati i kao otvoreni komedoni, su tip akni koji se javlja kada su lojne žlijezde kože začepljene lojem iz žlijezda lojnica, mrtvim stanicama kože i bakterijama. Riječ je o malim crnim točkicama koje se pojavljuju na površini kože.

Kada je pora lojne žlijezde začepljena, a otvor folikula je otvoren, sebum i mrtve stanice kože oksidiraju na zraku, što stvara tamnu boju. Ta tamna boja je ono što miteserima daje karakterističan izgled.

Miteseri se najčešće pojavljuju na T-zoni lica, što uključuje čelo, nos i bradu, ali mogu se pojaviti i na drugim dijelovima tijela gdje se nalaze lojne žlijezde kao što su leđa, prsa te ušne školjke.

Iako miteseri nisu upaljeni poput drugih vrsta akni, mnogi ih se žele riješiti iz estetskih razloga. Postupci za uklanjanje mitesera mogu uključivati pravilno čišćenje lica i eksfolijaciju kože kako bi se uklonile mrtve stanice, ali i korištenje proizvoda koji sadrže retinoide ili salicilnu kiselinu. Također, česta metoda je ručno istiskivanje komedona, koje se ne preporučuje kod kuće, već bi ga trebao obaviti dermatolog ili kozmetičar.

„Miteser se može uz pomoć bakterija i interakcije s kožom upaliti i pretvoriti u crvenu papulu i papulu ispunjenu žutim gnojem tzv. prišt. Ako se upala proširi dublje u kožu nastaju veće kvrge na licu koje su jako bolne. Ovisno koje kliničke oblike akni dermatolog nalazi kod pacijenata po tome određuje težinu akni i ordinira liječenje“, pojašnjava dermatologinja.

Proširene pore

Proširene pore su stanje kože u kojem su pore, sitni otvori na površini kože, veće nego što je to normalno. Pore su izlazi lojnih žlijezda i folikula dlake. U normalnim uvjetima, pore su dovoljno male da se masnoća, odnosno sebum i mrtve stanice kože prirodno izbacuju na površinu kože.

Nekoliko je primarnih razloga za nastanak proširenih pora, kao što je prekomjerno stvaranje sebuma, začepljenje pora, starenje kože ili pak genetika.

Ovaj problem najlakše je uočiti na čelu, nosu i obrazima, lokalizacijama na licu gdje se nalazi veći broj lojnih žlijezda. Neadekvatnom higijenom kože lica iz proširenih pora mogu nastati miteseri i akne, dodaje dr. Blajić

U smanjenju vidljivosti proširenih pora može pomoći pravilno i redovno čišćenje lica, nježna eksfolijacija kože kao i zaštita od sunca.

„Danas su dostupne brojne estetske metode kojima se potiče kolagen u koži kako bi se smanjio efekt proširenih pora poput primjene fizikalnih ili kemijskih metoda na licu“, kaže Blajić.

Hiperpigmentacija

Hiperpigmentacija je stanje kože koje karakterizira tamnjenje određenih dijelova kože u usporedbi s okolnim područjima. To se događa zbog povećane proizvodnje melanina, pigmenta koji daje koži boju. Melanin se prirodno proizvodi u stanicama kože pod utjecajem sunčeve svjetlosti kako bi se zaštitila od štetnog ultraljubičastog (UV) zračenja.

Međutim, različiti čimbenici poput sunčeve svjetlosti i hormonalnih promjena mogu uzrokovati nepravilno nakupljanje melanina i stvaranje tamnih mrlja ili pjega na koži. Hiperpigmentacija može biti i postupalna te takav oblik hiperpigmentacije nastaje nakon zarastanja ozljeda, akni ili opekotina. Takav oblik hiperpigmentacije češći je kod tamnijih osoba, naglašava dr. Blajić.

Blajić kaže kako je liječenje hiperpigmentacija izrazito složeno i vrlo često neuspješno. Najčešće se koriste kreme s izbjeljujućim sastojcima kao što su hidrokinon, azelainska kiselina, vitamini C i E, kemijski pilinzi ili laserska terapija.

„Najveći terapijski uspjeh daje kombinirana terapija kao što su primjena kemijskog peelinga i lasera. Također, važno je koristiti zaštitu od sunca kako bi se spriječilo pogoršanje hiperpigmentacije i daljnje tamnjenje kože. Zaštita od sunca podrazumijeva primjenu krema sa SPF50 od ranog proljeća kao i nošenje šešira ili kapa uz maksimalno izbjegavanje izlaganja suncu“, upozorava dr. Blajić.

Ekcemi

Ekcem, pozna kao dermatitis, je upalna reakcija kože koja uzrokuje svrbež, crvenilo, osip i ponekad ljuštenje kože. To je vrlo uobičajeno stanje kože koje može imati veliki utjecaj na kvalitetu života bolesnika. Ekcem se može pojaviti od dojenačke dobi do odrasle dobi s različitim manifestacijama bolesti, kaže dermatologinja.

Najčešće vrste ekcema su kontaktni dermatitis koji uzrokuje izlaganje kože iritantima poput kemikalija, deterdženata, metala ili alergenima na koje osoba može biti osjetljiva. Potom atopijski dermatitis koji je obično nasljedan te seboreični dermatitis koji utječe na dijelove kože s većim brojem lojnih žlijezda, poput vlasišta, lica, obrva i prsa. Seboreični dermatitis može uzrokovati perutanje i crvenilo.

Ekcemi mogu biti izazvani različitim čimbenicima, uključujući genetiku, alergijske reakcije, suhu kožu, izlaganje iritantima, stres, infekcije i hormonalne promjene. Liječenje ekcema ovisi o njegovom uzroku i ozbiljnosti. Uobičajeni pristupi liječenju uključuju uporabu hidratantnih krema i losiona kako bi se održala hidratacija kože, izbjegavanje potencijalnih okidača i primjenu kortikosteroidnih krema ili masti kako bi se smanjila upala.

„U slučaju pojave crvenila na koži u vidu ekcema potrebno je učiniti pregled dermatologa kako bi se postavila dijagnoza i ordiniralo adekvatno liječenje te njega kože ovisno o tipu dermatitisa“, navodi dr. Blajić.

„Kod kontaktnog dermatitisa ukoliko se potvrdi alergijska reakcija na pojedine tvari, potrebno ih je koliko je moguće izbjegavati u kontaktu s kožom. Nadalje, jako je bitna njega kože pogotovo kod bolesnika s atopijskim dermatitisom, kako koža ne bi bila suha i podložna upali. Ono što bolesnici posebno naglašavaju da im remeti kvalitetu života je svrbež i pečenje kože. U takvim slučajevima bez primjene terapije upala na koži se ne može umanjiti. Primjena kortikosteroidnih krema i imunomodulatora prema indikaciji dermatologa je i dalje zlatni standard liječenja“, naglašava dr. Blajić.

Dermatologinja također navodi da kod bolesnika sa seberoičnim dermatitisom adekvatna njega kože umiruje osjećaj pečenja i svrbeži kao i primjena imunomodulatora prema uputi dermatologa. Ističe kako je stres najčešći okidač seboreičnog dermatitisa i češći je kod ljudi koji su emocionalno osjetljiviji. Izbjegavanje stresa nije jednostavno tako da stručna psihološka pomoć može biti dobrodošla, sugerira Blajić.

Vezani sadržaj: