Boja očiju: Kako se nasljeđuje i u kojim slučajevima se može promijeniti?

Boja očiju: Kako se nasljeđuje i u kojim slučajevima se može promijeniti?

Boja očiju: Kako se nasljeđuje i u kojim slučajevima se može promijeniti?
  • Objavljeno: Ponedjeljak, 03.01.2022.
  • Prosječno vrijeme čitanja:
  • Broj riječi:
Izvor slike: 123RF

Kategorija: Zdravlje očiju

Boja očiju je karakteristika koju obavezno navodimo kad opisujemo neku osobu. Iako većina ljudi ima smeđe ili plave oči, nijanse se razlikuju, tako neki imaju svijetloplave, dok drugi imaju tamnosmeđe, kod nekih boja je zelena ili poput boje lješnjaka.

Kako se nasljeđuje boja očiju

U prošlosti su ljudi vjerovali da se boja očiju može predvidjeti prema boji očiju roditelja te baka i djedova. Zbog uvjerenja da su smeđe oči dominantna osobina, a plava recesivna, dobivala se dobra predodžba o tome koje bi boje mogle biti djetetove oči. Danas znamo da boju očiju nije tako lako pogoditi samo gledajući boju očiju roditelja. Iako genetika igra ulogu, boja očiju nije rezultat jednog gena već nekoliko gena.

Boja očiju rezultat je količine i raspodjele melanina (prirodnog pigmenta) u šarenicama. Smeđe oči imaju više melanina nego plave, a između njih su razne nijanse. Tamnije oči obično su dominantnije, ali kako različiti geni utječu na njih, ne znači da tamnije boje uvijek pobjeđuju. Dakle, iako je veća vjerojatnost da će dvoje roditelja smeđih očiju imati dijete sa smeđim očima, to nije jamstvo. Niti će uvijek biti da će dijete jednog smeđookog i jednog plavookog roditelja imati smeđe oči.

Više od polovice ljudi u svijetu ima smeđe oči, a ova boja je rasprostranjenija u područjima svijeta s toplijom klimom. Ljudi s plavim očima nemaju melanin u stromi, prednjem sloju šarenice. Nedostatak pigmenta u očima uzrokuje raspršivanje svjetlosti kada ih udari, zbog čega šarenice izgledaju plave. Plave oči najčešće su u sjevernoj Europi i sjevernoj Aziji.

Zelene oči su najrjeđe. Samo oko 2% svjetske populacije ima zelene oči. Boja dolazi i od melanina i od efekta raspršivanja svjetlosti kada udari u oko.

Ljudi rođeni s albinizmom često imaju malo ili nimalo melanina u cijelom tijelu te tako obično imaju svijetloplave oči. U rijetkim slučajevima mogu imati jasne šarenice, zbog čega im oči mogu izgledati ružičaste ili crvene. Genetske mutacije mogu dovesti i do neobične boje očiju: crne, crvene (kod albino osoba), ljubičaste, boje jantara, lješnjaka.

Može li se boja očiju promijeniti?

Boja očiju može se promijeniti u djetinjstvu. Mnoge bebe se rađaju s plavim očima koje s vremenom postaju druge boje kako se melanin razvija u stromi. Njihova boja očiju postaje trajna oko prvog rođendana.

Kasnije je rijetko da oči mijenjaju boju. Možda se čini da se mijenjaju kada se vaše zjenice prošire ili suze, ali to se događa jer se pigmenti u šarenicama spajaju ili rašire. U nekim slučajevima, boja očiju može lagano potamniti tijekom puberteta ili trudnoće ili u kasnijim godinama.

Zdravstveni problemi koji mogu utjecati na boju očiju

U nekim slučajevima zdravstveni problemi mogu utjecati ili promijeniti boju vaših očiju.

Trauma oka

Ozljeda ili trauma oka može dovesti do oštećenja šarenice. Svaki gubitak tkiva koji se dogodi može promijeniti izgled boje oka.

Neurofibromatoza

Neurofibromatoza je stanje koje utječe na živčani sustav. Može uzrokovati rast malih tumora na živčanim stanicama u cijelom tijelu i može dovesti do malih čvorića na šarenicama. Ove općenito bezopasne izrasline nazivaju se Lischovi noduli. Iako ne utječu na vaš vid, mogu promijeniti boju očiju.

Uveitis

Uveitis je upala srednje ovojnice oka, uvee, bilo gdje u žilnoj ovojnici oka. Može doći do upale dijela ili čitave žilne ovojnice oka i uzrokuje oticanje očiju. To može utjecati na vid, pa čak i dovesti do gubitka vida. Također mogu se primijetiti promjene u boji zahvaćenog oka.

Fuchsov uveitički sindrom ili heterokromni iridociklitis

FUS je stanje je oblik kroničnog uveitisa. Može dovesti do atrofije šarenice, katarakte i upale oka. Stanje također može uzrokovati gubitak pigmenta, što može promijeniti boju jednog oka, što dovodi do heterokromije ili dva različito obojena oka.

Hornerov sindrom

Hornerov sindrom je rijetko stanje koje se može pojaviti kao posljedica moždanog udara ili ozljede leđne moždine koja oštećuje živce lica. Znakovi uključuju suženje zjenica (mioza), spuštanje kapaka i nedostatak znojenja na jednoj strani lica. Također može uzrokovati depigmentaciju šarenice, uzrokujući promjenu boje oka.

Katarakta ili siva mrena

Katarakta je zamućenje očne leće, koja se nalazi iza zjenice. Iako katarakte ne utječu izravno na šarenicu, mogu promijeniti izgled boje zahvaćenog oka, čineći ga mutnim ili mliječnim. Katarakta je češća u starijih osoba i može utjecati na vaš vid. Može se liječiti operacijom. Iako točan razlog nije poznat, oni s tamnijim očima imaju veći rizik od razvoja katarakte.

Vitashop

Najnovije

Najčitanije