Abdomen

Zidovi, šupljine, regije i ravnine abdomena

Dinamični muskuloaponeurotski zid ne samo da se kontrahira kako bi povećao intra-abdominalni tlak, nego se može i dosta širiti, prilagođavajući se potrebama probave, trudnoće, čuvanju masti ili pri patološkim procesima.

Anterolateralni abdominalni zid i nekoliko organa koji su prislonjeni na posteriorni zid prekriveni su na svojoj unutrašnjoj strani seroznom membranom - peritoneumom, koji se također naslanja na abdominalne organe (abdominalna viscera) , kao što su želudac, crijeva, jetra i slezena.

Time je formirana bursalna vreća, tj. potencijalni prostor (peritonealna šupljina) između zidova viscere koja inače sadrži samo određenu količinu ekstracelularne (parijetalne) tekućine koja služi lumbrikaciji membrane koja pokriva većinu površina struktura koje se nalaze u trbušnoj šupljini. Visceralni pokreti (pokreti organa) povezani sa probavom se odvijaju slobodno, te podvostručenja peritoneja koja prolaze između abdominalnih zidova i organa predstavljaju mjesto prolaska krvnih žila, limfe i inervacije. Varijabilna količina masti se može javljati između zidova i organa te peritoneja oko njih.

Trbušnu šupljinu tvori gornji (superiorni) dio trbušno-zdjelične šupljine, koja se prostire između diaphragmae thoracicae (przne) i diaphragmae pelvis (zdjelične). Trbušna šupljina kako vidimo nema ?dno? jer se nastavlja u zdjeličnu šupljinu. Ravnina zdjeličnog promijera (apertura pelvica superior) se može uzeti kao granica tih dvaju šupljina. Trbušna se šupljina proširuje prema gore u koštano-hrskavični prsni koš do četvrtog međurebrenog prostora. Posljedica toga je da su neki visočije smješteni trbušni organi (kao: slezena, jetra, dio bubrega...) zaštičeni sa prsnim košem. Gornji dio zdjelice (pelvis superior) podupire i pruža zaštitu donjim djelovima trbušne viscere (djelovi ileuma, caecum, i colon sigmoideum)

Dakle, trbušna šupljina je:

• Gornji dio abdominalno-pelvične šupljine
• Smještena između dijafragme i ulaza u malu zdjelicu
• Odvojena od prsne šupljine diaphragmom thoracicom
• U inferiornom dijelu u direktno spojena sa zdjeličnom šupljinom
• Superiorno pokrivena sa prsnim košem
• Poduprta i djelomično zaštićena gornjim dijelom zdjelice u svom inferiornom dijelu
• Područje gdje je smještena većina probavnih organa, dio urogenitalnog sistema (bubrezi i veći dio mokraćovoda), i slezena

Klinički je definirano 9 regija trbušne šupljine kojima se lakše opisuje smještaj trbušnih organa, boli, i patoloških promijena. Tih 9 regija je međusobno odvojeno četirima ravninama: dvije sagitalne (vertikalne) i dvije transverzalne (horizontalne). Dvije sagitalne ravnine su obično medioklavikularne koje prolaze sredinom ključne kosti (otprilike 9cm od središnje linije) i sredinom linije koja povezuje spinu iliaca anterior superior i symphysis pubica, na objema stranama.

Katkad teravnine prolaze polumjesečastim brazdama koje tvore lateralne granice ravnog trbušnog mišića (m. rectus abdominis). Također postoje varijacije i u transverzalnim ravninama kojima definiramo trbušne regije. Najčešće se za transverzalne ravnine uzimaju: subkostalna ravnina (koja prolazi donjom granicom desete rebrene hrskavice na objema stranama) i transtuberkularna ravnina (koja prolazi kroz tuberculum iliacum i kroz tijelo L5 kralješka). Obje ravnine obilježavaju palpabilne (opipljive) strukture. No neki kliničari koriste transpiroričnu i interspinalnu ravninu za određivanje tih 9 regija.

Transpilorična ravnina (određena sredinom linije koja spaja vrh drška, manubrium sterni, i pubičnom simfizom) presjeca pylorus (distalni, tubularni dio želudca) kad je pacijent sagnut. Zbog visceralne vreće, pod utjecajem gravitacije, pylorus je obično smješten niže kad je pacijent u uspravnom položaju. Transpilorična ravnina je korisna za pozicioniranje jer presijeca mnoge važne strukture: fundus žučne vreće (vesica felae), vrat gušterače, polazište a. Mesentericae superior i v. portae hepatis, polazište mesocolon transversuma, flexuru duodenojejunais te hilus bubrega. Interspinalna linija prolazi kroz lako opipljivu spinu iliacu anterior superior na objema stranama.

Zbog lakše kliničke orijentacije, dvjema su ravninama definirana četiri kvadranta trbušne šupljine. Prva je transverzalna (horizontalna) transumbikalna ravnina koja prolazi kroz pupak (umbiculus) i intervertebralni diskus između L3 i L4, a razdvaja šupljinu na gornju i donju polovicu. Druga je vertikalna medijalna ravnina (mediosagitalna), koja prolazi longitudinalno kroz tijelo, razdvajajući ga na desnu i lijevu polovicu.

Važno je znati koji se organi nalaze u kojoj abdominalnoj regiji ili kvadrantu tako da osoba zna gdje pregledati, udariti i opipati ih. Znanje o lokaciji pojedinih organa također je esencijalno za vrijeme pregleda.