Što je "bolest X" i trebamo li se bojati iduće pandemije? Pitali smo imunologa Zlatka Trobonjaču

Bolest X je koncept koji u znanstvenim krugovima postoji već više od 30 godina. Taj naziv označava bilo koju potencijalnu epidemijsku bolest koja može ili koja bi u budućnosti mogla ugroziti čovječanstvo. Koncept je osmišljen kako bi se znanstvenici mogli pripremiti na sve poznate prijetnje pandemija visoko zaraznih bolesti te kako bi mogli barem pretpostaviti neke od nepoznatih prijetnji i pokušati pronaći odgovarajuća rješenja. O bolesti X smo razovarali s prof. dr. sc. Zlatkom Trobonjačom, dr. med., imunologom s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci koji se u svojem radu bavi biomedicinskim fenomenima i mehanizmima i kao redoviti profesor predaje na katedrama fiziologije, patofiziologije i imunologije.

• Bill Gates: Iduća pandemija bit će puno razornija, nećemo imati sreću kao s covidom

Bolest X i pandemija koronavirusa

Profesor Trobonjača navodi da su u suzbijanju svake epidemijske bolesti ključna tri faktora:

1. razviti lijekove protiv uzročnika epidemije, čime se pomaže oboljelima ali se i smanjuje širenje tog uzročnika u okoliš,
2. prekinuti puteve širenja uzročnika, što se ostvaruje protuepidemijskim mjerama
3. smanjiti osjetljivost zdravih osoba na mogućnost infekcije, što se postiže cijepljenjem.

"Pored toga, važna je i prilagodba zdravstvenog sustava u liječenju i njezi oboljelih kao i stvaranje općeg društvenog okružja radi boljeg suočavanja s epidemijom, što se odnosi na potrebu održavanja ključnih gospodarskih aktivnosti, distribuciju hrane te niza drugih neophodnih socijalnih potreba. Na žalost, bez obzira na upozorenja Svjetske zdravstvene organizacije o mogućnostima nastanka nove pandemije 2018. godine, društva se nisu adekvatno pripremila", tvrdi Trobonjača.

Također naglašava da je bilo moguće pretpostaviti da će to biti bolest koja će se širiti respiracijskim putem te da postoji čitav niz uzročnika bolesti koji imaju takve mogućnosti, a SARS epidemija 2002., te MERS epidemija 2012. pokazale su da takav potencijal ima i koronavirus.

"Doduše, za uzročnika epidemije poput SARS-2 virusa teško je bilo predvidjeti cjepivo, pogotovo što se radi o izuzetno mutagenom virusu sklonom stvaranju velikog broja različitih varijanti i sojeva koji se ne mogu suzbiti jedinstvenim cjepivom."

Kao rezultat svih tih faktora i izostanka tih mjera, profesor Trobonjača ističe da je SARS-CoV-2 virus uletio u potpuno "djevičansku" ljudsku populaciju u kojoj nitko nije imao ikakvu imunost protiv tog virusa, bez organiziranih i pripremljenih protuepidemijskih mjera, lijekova, društvenih prilagodbi itd: "Rezultat su mučna sjećanja na borbe tko će dobiti respiratore, maske, odjela, mjesto u bolnici, lijekove. Mučna sjećanja na Bergamo, starce koji umiru, dakle, imali smo općesvjetski kaos."

Trebamo li se bojati bolesti X?

"Danas znamo gotovo sa sigurnošću da će se epidemija koronavirusa ili neka slična ponoviti, a ne smijemo zaboraviti niti da koronavirus na temelju mutagenosti može stvoriti puno virulentniji virus s daleko većom smrtnošću", navodi Trobonjača. Dodaje da na takvu opasnost neki utjecajni ljudi konstantno upozoravaju te da on i dalje misli da najveća prijetnja dolazi od virusa gripe.

"Virusi gripe mogu mutirati, ali isto tako rekombinacijama stvarati potpuno nove sojeve. To se najčešće događa u stanicama svinja, nakon čega viruse raznose perad i ptice sve dok ne dođu u ljudske lance prijenosa," kaže Trobonjača. Također je kao potencijalne prijetnje spomenuo koronaviruse koji se još uvijek nalaze u ljudskoj populaciji poput MERS-a ili SARS-2 virusa te viruse hemoragijskih groznica koje povremeno izazivaju kratkotrajne ali vrlo žestoke epidemije poput ebole ili Lassa groznice. "Tu mogu spomenuti i druge poput Chikungunya, Nipah ili Zika virusne bolesti. Mahom se radi o zoonozama, dakle uzročnicima koji su svojstveni životinjskim vrstama u kojima često ne uzrokuju težu bolest, no prijenosom na čovjeka mogu biti vrlo virulentni", navodi Trobonjača.

Kakva bi bolest X mogla biti?

Profesor Trobonjača očekuje da bi bolest X mogla biti respiracijska bolest. Tu nalazi i najveći potencijal prijenosa u modernom svijetu, punom migracija, putovanja i međuljudskih kontakata što odgovara širenju uzročnicima bolesti dišnog sustava. "Upala dišnog sustava može voditi u zatajenje disanja odnosno u teški akutni respiracijski sindrom, što smo vidjeli u koronavirusnoj epidemiji, no virusi mogu zahvatiti i druge organe ili organske sustave", navodi Trobonjača.

Također naglašava da se u moguću bolest X ubrajaju se i neki virusni uzročnici probavnih bolesti koje nazivamo enterovirusima. Ipak, drži da takvi uzročnici nemaju potencijal pandemijskog širenja u modernom svijetu zbog napredne tehnologije pripreme i distribucije hrane i pića koja bi takve epidemije vrlo brzo i efikasno mogla blokirati, barem u zapadnom svijetu.

Kako se čovječanstvo priprema za novu pandemiju?

Trobonjača kaže da znanost i tehnologija pripremaju nove tretmane, naročito antivirusne lijekove i nove tehnologije primjene cjepiva koje omogućavaju relativno brzu prilagodbu cjepiva vrsti uzročnika. "Vidjeli smo da je u Covid pandemiji unutar godine dana proizvedeno cjepivo koje je velikom dijelu čovječanstva pružilo određenu razinu zaštitne imunosti protiv težih oblika bolesti. Nažalost, to cjepivo nije uspjelo iskorijeniti virus zbog njegove izuzetne mutagenosti i mogućnostima izbjegavanja imunosti."

Navodi da se trenutno razvijaju nove metode aplikacije cjepiva koje neće omogućavati samo zaštitu od težih oblika bolesti nego i sprječavati infekciju, poput cjepiva koja će se primjenjivati na sluznicu nosa i ždrijela. Razvijaju se i mnogi antivirusni lijekovi, različitih mehanizama djelovanja, no to općenito gledajući nije lako napraviti zbog velike raznolikosti virusa, njihove jednostavnosti, mehanizama replikacije koji uključuju vlastite stanične mehanizme. Zaključuje da gotovo da ne postoje univerzalni ili „širokopojasni“ antivirotici kao što postoje antibiotici protiv bakterija.

Naš sugovornik ističe da je priprema zdravstvenog sustava vrlo važna, naročito osiguravanje infrastrukture i kadrova u intenzivnoj medicini. "Iako su to najskuplji i najeduciraniji dijelovi zdravstvenog sustava, ima li što skuplje od nasumičnog širenja epidemije i smrti mnogih naših sugrađana? U kontekstu pripreme mogu spomenuti i zalihe hrane, pića i energije te moguće prilagodbe nužnih dijelova gospodarstva kao vrlo važne segmente u pripremi za neku moguću bolest X, ako do njenog širenja, na nesreću, ikada dođe", zaključuje Trobonjača.