Nakon smrti beba u Beogradu: "Sva djeca koja se ne cijepe su u opasnosti od smrtnog ishoda bolesti"

Četiri bebe su preminule od hripavca na Institutu za majku i dijete "Dr. Vukan Čupić" u Beogradu, rekao je u srijedu, 31. siječnja, za RTS prof. dr. sc. Vladislav Vukomanović, kardiolog i voditelj pedijatrijske klinike Instituta. Jedno dijete je životno ugroženo i na respiratoru je, piše N1 Srbija. Vukomanović je dodao da je 70 djece pozitivno i oko polovice njih hospitalizirano, što ukazuje na eksponencijalni rast broja djece koja razvijaju tešku kliničku sliku.

Prema podacima Servisa javnog zdravlja Republike Srbije, tijekom 2023. godine su prijavljena tri smrtna ishoda kod necijepljene djece mlađe od tri mjeseca, kod kojih je bolest potvrđena. U Republici Hrvatskoj smrtnih slučajeva nije bilo.

Trebaju li roditelji strahovati od hripavca pitali smo prof. dr. sc. Gorana Tešovića, specijalista infektologije i pedijatrijske infektologije u Klinici za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević u Zagrebu.

"Roditelji se trebaju bojati hripavca jer se ovo može dogoditi i kod nas. Dojenčad mlađa od tri mjeseca koja ne primi cjepivo je u neposrednoj opasnosti od smrtnog ishoda bolesti. Mi smo također imali jednog takvog pacijenta s teškom kliničkom slikom kojeg smo, srećom, uspjeli izliječiti intenzivnim bolničkim liječenjem", rekao nam je Tešović.

"Da su djeca u Beogradu primila jednu dozu cjepiva, preživjela bi. Dojenčad prvu, spasonosnu dozu treba primiti čim je prije moguće, to jest, nakon navršena dva mjeseca života. CjepIvo ne garantira da neće doći do zaraze ili pojave simptoma, ali garantira izostanak smrtnog ishoda. Dozu je potrebno ponoviti još u tri navrata, s četiri i šest mjeseci te uzrastu od godinu dana", dodao je.

Pravovremeno cijepljenje protiv hripavca je najznačajnija preventivna mjera kako bi se spriječile komplikacije i smrtni ishodi, ali i imunizacija sve ostale necijepljene i nepotpuno cijepljene djece prema Kalendaru obaveznog cijepljenja.

Što je hripavac?

Hripavac ili pertussis je akutna visoko zarazna bakterijska infekcija dišnog sustava, karakterizirana napadajima spazmatičnog kašlja. Uglavnom se javlja kod dojenčadi i male djece. Tijek bolesti je postupan, s nespecifičnim simptomima sličnim prehladi, zbog čega se u početku - kada je osoba najzaraznija - ne posumnja na hripavac, pa bolesnik neometano širi bolest.

Prijenos bolesti se odvija kapljičnim putem, a prosječna inkubacija je 9-10 dana. Rizik obolijevanja i komplikacija je najveći u novorođenačkoj i dojenačkoj dobi te kod necijepljene djece. Stvorena imunost kod cijepljenih osoba se vremenom značajno smanji ili nestane, kao i zaštita stečena preboljenjem. Stoga, novorođenčad neće naslijediti pasivnu imunost (antitijela) od majki, osim u slučaju da je majka cijepljena tijekom trudnoće.

Mogu oboljeti i nepotpuno cijepljena mala djeca, starija djeca i odrasle osobe, bez karakterističnih simptoma bolesti. Oboljela osoba je izrazito zarazna u ranom kataralnom stadiju bolesti i na početku paroksizmalnog kašlja (prva dva tjedna). Iz tog je razloga uzorak za laboratorijsko testiranje (bris nazofarinksa) najbolje uzeti unutar prva dva tjedna od početka bolesti.

Kako izgleda tijek bolesti?

Bolest ima tri stadija:

1. stadij – rani kataralni simptomi u trajanju 1 do 2 tjedna

• curenje nosa ili začepljen nos i blago povišena temperatura (do 38 °C)
• kašalj (kod dojenčadi slabo prisutan)
• teško disanje do prestanka disanja (apneja) i cijanoza kod dojenčadi i male djece, to jest, plavkasto ili ljubičasto obojenje kože ili sluznica zbog male zasićenosti kisikom.

2. stadij – napadaji kašlja u trajanju od 2 do 6 tjedana (ili duže)

• brzi, snažni i ponavljajući napadi kašlja u trajanju od 1-2 minute, bez udisaja, koji završavaju dugim visokotonskim, duboko uvučenim udahom (hripanje), češći su tijekom noći
• u tijeku i nakon napada kašlja javlja se povraćanje i malaksalost
• stanje se pogoršava kako bolest odmiče.

3. stadij – oporavak, u trajanju oko 2 do 3 tjedna (ljeti kraće nego zimi),

Oporavak može trajati i duže, ponekad čak mjesecima. Moguć je razvoj komplikacija bolesti što ovisi o dobi, o cijepnom statusu oboljelog, o brzini provedbe dijagnostike i terapiji. Bronhopneumonija, odnosno, akutna upala bronha i pluća je najčešća komplikacija..

Učinkovita i sigurna prevencija hripavca je redovno cijepljenje odgovarajućim cjepivima (DTaP-IPV-Hib-HepB; DTaP-IPV-Hib; DTaP; dTap;) kod izabranog pedijatra, školskog ili obiteljskog doktora, u skladu s Programom obveznog cijepljenja u Republici Hrvatskoj.

Vezani sadržaj:

• "Bakterije su gorući problem, a liječnici olako prepisuju antibiotike"
• Infektolog o ospicama: "Postoji realna opasnost za širenje bolesti, svjedoci smo različitih antivakserskih inicijativa"