COVID-19 može doprinijeti začepljenju arterija

Novo istražianje otkrilo je da COVID-19 može ubrzati nakupljanje plaka u arterijama (aterosklerozu) i povećati rizik od srčanog udara i moždanog udara.

Glavni voditelj istraživanja i direktor odjela za kardiologiju u bolnici Zhongshan pri Sveučilištu Fudan u Šangaju, Kina., doktor Junbo Ge govori da ova studija nadograđuje prethodna istraživanja koja povezuju COVID-19 sa sistemskom upalom i dugoročnim kardiovaskularnim komplikacijama te da COVID-19 nije samo respiratorna bolest nego da može imati trajne kardiovaskularne posljedice jer čak i blage infekcije mogu ubrzati aterosklerozu i povećati rizik od srčanog udara.

COVID-19 predstavlja dugoročne zdravstvene rizike

Zabrinutost oko oboljenja COVIDOM-19 je možda splasnula jer su ove infekcije općenito blaže nego u ranim godinama pandemije, a stope hospitalizacije su se smanjile. Ipak, COVID-19 može uzrokovati dugoročne zdravstvene rizike. Iako tipični respiratorni simptomi mogu brzo proći, kasnije se mogu pojaviti drugi zdravstveni problemi, uključujući tegobe s probavnim sustavom, bubrezima, mozgom, živčanim sustavom i srcem.

Kako COVID-19 utječe na arterije

Istraživači su analizirali snimke srca i krvnih žila oko 800 starijih osoba kako bi utvrdili utjecaj COVID-19 na koronarne arterije. Sudionici su imali prosječnu dob od 64 godine i prošli su najmanje dva pregleda u razmaku od tri godine.

Rezultati su pokazali da su plakovi brže rasli kod sudionika koji su preboljeli COVID-19. Kod sudionika s COVID-19, učestalost razvoja lezija (nenormalnih izraslina u krvnim žilama) u visokorizične plakove koji se mogu odvojiti i stvoriti ugrušak bila je nešto više od 20 %, u usporedbi s gotovo 16 % kod onih koji nisu imali COVID-19.

Istraživački tim također je utvrdio da je stopa koronarne upale iznosila 27 % u COVID skupini, u usporedbi s manje od 20 % u skupini bez COVID-a. Osim toga, sudionici koji su preboljeli COVID-19 imali su veći rizik od neuspjeha ciljane lezije, pri čemu tretirana lezija u krvnoj žili nije reagirala na liječenje. Stopa je bila 10,4 % u COVID skupini, u usporedbi s 3,1 % u skupini bez COVID-a. To ukazuje na povećan rizik od srčanog i moždanog udara, napisali su autori.

Glavni autor studije, Ge, naglašava da čak i blagi slučajevi COVID-19 mogu ubrzati aterosklerozu i povećati rizik od kardiovaskularnih problema, piše Everyday Health, portal koji se bavi temama o zdravlju.

Poduzimanje mjera za zaštitu srca

Dr. Patricia Nguyen, kardiologinja sa Stanford Health Carea, ističe da ovi nalazi potvrđuju ranija istraživanja koja povezuju respiratorne viruse, upalu i povećan rizik od srčanih problema.

Iako su rezultati zanimljivi i u skladu s istraživanjima na staničnoj razini, Nguyen napominje da studija ima ograničenja. Budući da je retrospektivna, temelji se na postojećim podacima umjesto na dugoročnom praćenju pacijenata. Osim toga, ispitanici su bili isključivo azijske populacije iz jedne zdravstvene ustanove, što otežava primjenu zaključaka na širu populaciju.

Također, analiza nije uzela u obzir životne navike poput prehrane i tjelesne aktivnosti, što su čimbenici koji mogu utjecati na zdravlje srca.

Doktor Ge potiče ljude koji su preboljeli COVID-19 da razgovaraju sa svojim liječnicima i daju prioritet zdravlju srca nakon oporavka. Koraci koje mogu poduzeti uključuju:

• Usvajanje prehrane zdrave za srce, redovitu tjelovježbu i prestanak pušenja
• Upravljanje čimbenicima rizika za srčane bolesti, uključujući visoki krvni tlak, dijabetes i LDL kolesterol
• Razmatranje uzimanja statina ili drugih protuupalnih lijekova uz medicinsko vodstvo
• Redovite preglede srca i snimanja ako su u visokorizičnoj skupini za srčani ili moždani udar
• Praćenje simptoma srčanih problema, uključujući bol u prsima i kratak dah