Debljina je bolest koja se može dijagnosticirati golim okom, a liječnici u Hrvatskoj još uvijek je ne prepoznaju
Hrvatsko društvo za debljinu, Hrvatsko kardiološko društvo i Zaklada Hrvatska kuća srca, uz potporu Škole narodnog zdravlja Dr. Andrija Štampar organizirali su okrugli stol "Istina o debljini – 65 % odraslih Hrvata živi s debljinom, što dalje?".
Svjetska zdravstvena organizacija prepoznala je debljinu kao ozbiljnu kroničnu metaboličku bolest. Danas znamo da je debljina uzrok brojnih bolesti kao što su šećerna bolest tipa 2, kardiovaskularne bolesti, endokrinološke bolesti, bolesti pluća i dišnog sustava. Zapravo možemo reći kako ne postoji niti jedan organ u tijelu koji nije ugrožen debljinom.
„Vrlo je važno da svi liječnici i zdravstveni djelatnici prepoznaju i dijagnosticiraju debljinu kao bolest te pomognu osobama s preuhranjenošću i debljinom odgovarajućim terapijskim pristupom koji podrazumijeva unaprijed definirane ciljeve i individualnu terapiju. Sukladno novim smjernicama debljina se danas liječi prilagodbom prehrambenih navika, tjelesnom aktivnošću, kognitivno bihevioralnim tretmanom, lijekovima, endoskopskim i kirurškim metodama. Lijekovi koji se pojavljuju na tržištu pokazuju sve bolje rezultate pa se na ovaj način u tromjesečnom razdoblju najčešće izgubi između 5 i 10 % tjelesne mase. Nastavkom terapije u trajanju od šest mjeseci ti su rezultati još bolji pa bolesnici izgube i do 15 % tjelesne mase“, naglasio je prof. dr. sc. Davor Štimac, dr. med., predsjednik Hrvatskog društva za debljinu te objasnio da se debljina može vrlo lako dijagnosticirati golim okom, ali se i dalje ne daje dijagnoza i pacijenti izlaze iz ordinacija bez ponuđene pomoći.
Osim indeksa tjelesne mase, opseg struka pokazuje debljinu
Najzastupljenija metoda procjene prekomjerne tjelesne mase jest indeks tjelesne mase (ITM), no još jednostavnija metoda za koju je potrebna samo mjerna traka definirana je opsegom struka. Ako je opseg struka jednak ili veći od 80 cm kod žena odnosno jednak ili veći od 94 cm kod muškaraca, riječ je o osobi koja ima problema s debljinom.
„Važno je napomenuti da debljina nije posljedica nedostatka volje, već rezultat čitavog niza čimbenika kao što su genetska sklonost, hormonalni poremećaji, kronične bolesti, psihološki čimbenici, lijekovi i okruženje u kojem živimo. Neki ljudi jednostavno imaju veću sklonost debljanju za razliku od drugih, jednako kao što je netko spretniji u sportu u odnosu na drugu osobu. To, naravno, ne znači da tu osobu trebamo stigmatizirati, već joj pomoći. Postavljanje realnih i ostvarivih ciljeva također je bitan dio liječenja debljine. U prvom mjesecu liječenja cilj je smršavjeti dva kg, narednih 3 do 6 mjeseci izgubiti najmanje 5 % početne tjelesne mase i, ono što je ključno, održati postignutu tjelesnu masu. U postizanju navedenog važnu ulogu ima farmakoterapija. Danas postoje lijekovi koji su registrirani za liječenje debljine i koji kao osnovni mehanizam djelovanja imaju smanjenje osjećaja gladi i poticanje osjećaja sitosti, što dovodi do smanjenog unosa kalorija. Dodavanjem ovakvih lijekova u sklopu individualnog pristupa liječenju debljine pomažemo osobama s debljinom da se pridržavaju zadanog kalorijskog unosa kako bi postigli željeni gubitak kilograma“, rekla je izv. prof. dr. sc. Sanja Klobučar Majanović, dr. med., potpredsjednica Hrvatskog društva za debljinu.
Na pitanje novinara može li i višak od 10 kilograma biti problem, prof. dr. sc. Štimac objasnio je da to može biti problem jer što ako svake godine dobijete jedan kilogram i svakih 10 godina imate 10 kg više te je naglasio još jednom da je potrebno na vrijeme prepoznati problem jer bolje je spriječiti nego liječiti.
65% odraslih Hrvata ima prekomjernu težinu
S debljinom je povezano više od 200 zdravstvenih komplikacija. Znamo da je debljina jedan od glavnih rizičnih čimbenika i za razvoj kardiovaskularnih bolesti.
„Nažalost, kardiovaskularne bolesti i dalje su ubojica broj jedan kako u svijetu tako i u Hrvatskoj. Debljina je, među ostalim, i kronično upalno stanje koje može uzrokovati oštećenje endotela, unutarnjeg obloga krvnih žila. Uslijed toga povećava se rizik od ateroskleroze i začepljenja krvnih žila, odnosno srčanog i moždanog udara. Debljina je povezana i s poremećajem metabolizma masnoća u krvi, što također pridonosi bržem razvoju ateroskleroze. Ono što je pozitivno jest činjenica da čak i skroman gubitak težine od pet posto ili više može imati pozitivan utjecaj na zdravlje jer smanjuje rizik od drugih kroničnih bolesti“, izjavio je akademik Davor Miličić, dr. med., predsjednik Hrvatskog kardiološkog društva i upravitelj Zaklade Hrvatska kuća srca, a prema njegovim procjenama, 80 % srčanih bolesnika je pretilo.
Edukacija o prevenciji debljine iznimno je važna kod djece, no kod odrasle je populacije kasno za prevenciju ako znamo da 65 % odraslog stanovništva Hrvatske ima prekomjernu tjelesnu masu. Akademik Miličić naglasio je da se liječnici kardiolozi teško bore s debljinom, jer sve je više pretilih s kardiovaskularnim komplikacijama, ali da i borba s debljinom može biti teža i od prestanka pušenja.
Vrlo je važno educirati odraslu populaciju koja ima problema s debljinom da mogu potražiti liječničku pomoć, a za liječenje je potreban multidisciplinarni pristup. "Svi liječnici su liječnici za debljinu. Debljina je masovna pojava i ne smije promicati liječnicima. Hrvatska i Malta su najdeblje nacije u Europi, prevencija je najvažnija, ali se bolest treba liječiti promjenom životnih navika, ali i uz pomoć dostupnih lijekova kako bismo imali postojani učinak", rekao je.
U svijetu se više od 650 milijuna ljudi bori s debljinom pa se ne pretjeruje kada se govori da je debljina najveća pandemija 21. stoljeća i da je potrebno poduzeti ozbiljne korake za njeno suzbijanje.Samo jedan posto pacijenata u Hrvatskoj ima dijagnozu debljine, a prisutni stručnjaci objasnili su da je u planu i radu Akcijski plan koji bi trebao biti gotov do kraja godine, a također se nadaju da će Hrvatske smjernice namijenjene medicinskim stručnjacima pomoći svim našim liječnicima u prepoznavanju, postavljanju dijagnoze i najvažnije, liječenju pacijenata.
Najnovije
Najčitanije
-
Recept dana
Salata od mahuna, rajčice i kozica
30 min12345 -
Recept tjedna
Juneći gulaš s krumpirom
1 h12345 -
Recept mjeseca
Salata od pečenog slanutka s feta sirom
30 min12345