Diskus hernija: simptomi, liječenje, prevencija

Procjenjuje se da godišnje 2% populacije dobije herniju diska, jednu od vodećih uzročnika bolova u vratu, rukama, na leđima ili nogama. Čak i ako ne znate o kakvom zdravstvenom stanju je riječ, zvuči kao nešto što biste htjeli izbjeći. U teoriji to i je tako jer ovaj problem može biti prilično bolan, iako se u nekim slučajevima može pojaviti i bez ikakvih simptoma.

Što je hernija diska, koja češće pogađa žene nego muškarce, kako se liječi i može li se prevenirati - objasnio je specijalist neurokirurgije Dinko Štimac iz Poliklinike Medikol.

Kako nastaje diskus hernija

Disk je spoj između dva kralješka koji služi za amortizaciju pritisaka i pokreta na kralježnicu. „On omogućava zajedno sa zglobovima između kralješaka pokrete u samoj kralješnici (sagibanje prema naprijed i natrag, lijevo i desno, te rotaciju trupa lijevo i desno)“, objasnio je specijalist neurokirurgije Dinko Štimac.

Sam disk sastoji se od čvrstog prstena i jezgre izgrađene od rahlog vezivnog tkiva. Usred slabljenja tog prstena s godinama ili prilikom pretjerane sile primjenjivane na disk, prsten se može izbočiti i tako nastaje hernia. Prema dr. Štimcu, postoje četiri stupnja izbočenja, a to su bulging, protruzija, prolaps i ekstruzija kao najteži oblik hernije.

„Ako prsten pukne u cijeloj svojoj debljini (ekstruzija) - mekana jezgra diska izlazi pod pritiskom van ispod ligamenta koji ide duž stražnje strane kralješaka, ili pak puca i taj ligament pa jezgra diska ulazi direktno u kanal kralješnice i u većoj ili manjoj mjeri pritišće živce koji izlaze iz leđne moždine i idu u smjeru nogu ili pak prema strukturama međice“, objasnio je neurokirurg.

Simptomi diskus hernije

Najčešći simptomi i znakovi hernije diska su bol ruku ili nogu, utrnulost i slabost u rukama ili nogama, no oni ovise o veličini, odnosno stupnju izbočenja. Na veličinu može utjecati čvrstoća samog prstena diska, koja se razlikuje od osobe do osobe; ovisno o starosti, nasljednom faktoru ili utreniranosti.

„Simptomi nastaju radi pritiska izbočenog diska na vlakna koja prenose bol i osjet, te vlakna koja prenose impulse mišićima za njihovu kontrakciju", rekao je Dinko Štimac.

„Prvo se javlja bol u nozi i to u onom dijelu za koji je zadužen pritisnuti živac. Ako je pritisak jači pored bolova javi se i mravinjanje (parestezije) po koži. Još jači pritisak dovodi i do ispada funkcije mišića za koje je taj živac zadužen, pa pacijent na primjer ne može dići stopala“, rekao je neurokirurg iz Poliklinike Medikol.

Hernija se većinom javlja u donjem dijelu leđa i obično zahvaća samo jednu stranu dijela (npr. bol u lijevoj nozi), ali nekada može biti i asimptomatska. Možda nećete ni znati da ju imate, sve dok ju ne otkrijete snimkom kralježnice.

Kako se dijagnosticira hernija diska

"U cijeloj medicini, pa tako i u ovim slučajevima, razgovor s pacijentom i opis i simptoma (anamneza) predstavlja pola dijagnoze. A često i više od pola. Nakon što se temeljem razgovora (anamneze) posumnja na diskus herniju pacijent slijedi fizikalni (neurološki pregled) Liječnik provjerava funkciju osjeta, stanje mišićne snage na zahvaćenim područjima, te reflekse", objasnio je dr. Štimac.

Nakon toga pacijent se šalje na radiološku obradu, što uključuje:

• RTG kralježnice: pretraga kod koje se X-zrake, proizvedene u RTG cijevi, usmjeravaju kroz kralježnicu pacijenta
• EMNG (ElektroMioNeuroGrfija): pretraga kojom se analizira funkcija perifernih živaca
• MRI kralježnice: magnetska rezonanca kralježnice, zlatni standard za postavljanje dijagnoze (najznačajnija pretraga)

U kojim je slučajevima potreban kirurški zahvat

Ne zahtijevaju svi slučajevi kirurški zahvat. Vrsta tretmana ovisit će o veličini hernije i stupnju pritiska na živac.

"Manje diskus hernije mogu se rješavati konzervativno, npr. fizikalnom terapijom (razvlačenjem/ekstenzijom tog segmenta kralješnice na krevetu zvanom ekstenzomat), invazivnim postupcima (ESI/ Epidural Steroid Injection) ili uz pomoć TF ESI (Trans-Foraminal Epidural Steroid Injection). Samo teži oblici diskus hernije zahtijevaju kirurški zahvat, odnosno operativno liječenje", rekao je stručnjak.

U fazi pojave boli, mogu pomoći hladni oblozi. Preporučuje se ležanje na tvrđoj podlozi sa skupljenim koljenima i jastukom između njih. U većini slučajeva bolovi će prestati nakon fizikalne terapije, no potrebno je i da pacijent promijeni svoje životne navike, regulira tjelesnu težinu, nauči i svaki dan vježba vježbe koje dovode do jačanja mišića oko kralježnice. U slučaju da je potrebna operacija, ona se obično izvodi 12 tjedana nakon pojave simptoma.

Diskus hernija prevencija

"Ako znamo da diskus hernija nastaje neravnotežom snage samog diska i primijenjene vertikalne ili rotacijske sile na kralježnicu, lako možemo zaključiti u kom smjeru idu preventivne mjere. Znači - ili održavanje dobre strukture diska ili izbjegavanje prevelikih opterećenja", rekao je Dinko Štimac te dodao kako je najbolje raditi na oba kolosijeka.

Diskovi se mogu rasteretiti te im možemo pružiti dobru prehranu i funckiju vježbama ekstenzije i jačanja mišića duž kralježnice. Jaki mišići duž kralježnice preuzimaju na sebe veliki dio vertikalnog opterećenja koji bi inače išao na trupove kralježaka i diskove. Time se direktno smanjuje opterećenje diskova i mogućnost njihove hernijacije ili pucanja te izlaska dijela ili cijele jezgre diska u kanal kralježnice, uz posljedični pritisak na živce.

Vezani sadržaj:

• Evo kako možete olakšati bol nakon sportskih ozljeda
• Bolovi u srednjem dijelu leđa: simptomi, uzroci, prevencija i liječenje
• Najčešći mitovi o boli u leđima u koje ne smijete vjerovati!