Droge i mozak

Kako dugoročno uzimanje droga utječe na moždane sklopove?

Znamo da ista vrsta mehanizama koji su uključeni u razvoj tolerancije na kraju može dovesti do dubokih promjena u neuronima i mozgu, s potencijalom da ozbiljno ugrozi dugoročno zdravlje mozga. Na primjer, glutamat je još jedan neurotransmiter koji utječe na sposobnost učenja. Kada je optimalna koncentracija glutamata izmijenjena zbog zlouporabe droga, mozak pokušava nadoknaditi ovu promjenu, što može uzrokovati oštećenja kognitivnih funkcija.

Kronična izloženost drogama ometa strukturu mozga. Zloupotreba droga može dovesti do tolerancije ili potrebe za većim dozama, što također može dovesti do ovisnosti.

Heroin
Moždane stanice mogu postati ovisne u toj mjeri da ga ovisnici uzimaju svakodnevno. Počinje s navalom zadovoljstva. Jedina svrha u životu ovisnika je više droge.

Marihuana
Dijelovi mozga koji kontroliraju emocije, pamćenje i prosuđivanje su stimulirani tokom upotrebe marihuane. Učestala konzumacija može oslabiti kratkoročno pamćenje i oslabiti sposobnost rješavanja problema.

Kokain
Kokain je iznimno zarazan stimulans. Ovisnik najčešće gubi interes u mnogim područjima života. Uporaba kokaina može dovesti do osjećaja paranoje i tjeskobe. Iako se često koristi za poboljšanje seksualnog nagona, fizički učinak kokaina na receptore u mozgu smanjuje mogućnost osjećaja užitka (što opet uzrokuje ovisnost o drogama).

Ekstazi
Upotreba uzrokuje poteškoće kod razlikovanja stvarnosti i fantazije, te uzrokuje probleme s koncentracijom. Studije su otkrile da ekstazi uništava određene stanice u mozgu. Oštećuje pamćenje i može uzrokovati paranoju, tjeskobu i zbunjenost.

LSD
Iako neki ljudi koriste LSD za poboljšanje osjetilnog iskustva, može uzrokovati paranoju, konfuziju, tjeskobu i napade panike. Kao i ekstazi, korisnik često ne razlikuje stvarnost i fantaziju i ima iskrivljen pogled na vrijeme i udaljenost.

Metamfetamini
Poznat na ulici kao met, metamfetamin je stimulans koji snažno aktivira pojedine sustave u mozgu.