Moguće komplikacije enteralne prehrane, tko je ne smije uzimati i što je parenteralna prehrana?

Enteralna prehrana se u većini slučajeva koristi kao kratkoročno rješenje tijekom oporavka od bolesti, ozljede ili operacije. Većina pacijenata koji primaju enteralnu hranu vraćaju se redovitoj prehrani. Međutim, postoje situacije u kojima se enteralno hranjenje koristi kao dugoročno rješenje, primjerice kod osoba koje imaju poremećaj kretanja ili djece s tjelesnim invaliditetom.

Komplikacije enteralne prehrane

Enteralna prehrana najčešće nema dugotrajnih komplikacija, međutim postoje neke komplikacije koje se mogu pojaviti kao posljedica. To su najčešće:

• aspiracija, odnosno otežano disanje ako enteralni pripravak dospije u pluća
• opasna neravnoteža elektrolita koja se može pojaviti kod osoba koje su vrlo pothranjene i počinju primati enteralnu hranu
• infekcija cijevi ili na mjestu umetanja
• mučnina i povraćanje koji mogu biti posljedica prevelikog i prebrzog unosa hrane ili usporenog pražnjenja želuca
• iritacija kože na mjestu uvođenja cijevi
• proljev zbog tekuće prehrane ili lijekova
• pomicanje cijevi
• začepljenje cijevi, do čega može doći ako se ne ispire pravilno

Nakon povratka normalnoj prehrani, kod određenih ljudi će se možda javiti određene probavne tegobe koje će prestati kada se tijelo ponovno navikne na čvrstu hranu.

Tko ne bi trebao dobivati enteralnu prehranu?

Enteralna prehrana se daje osobi koja ne može uzimati hranu na usta, ali njezin gastrointestinalni trakt i dalje funkcionira. Samim time, enteralna prehrana se ne smije davati osobama čiji želudac ili crijeva ne rade ispravno.

Saznajte više što je enteralna prehrana, kada se koristi i kako izgleda postupak uvođenja cijevi?

Osobe s crijevnom opstrukcijom, smanjenim protokom krvi u crijevima (ishemijsko crijevo) ili teškom crijevnom bolešću, kao što je Crohnova bolest, vjerojatno neće imati koristi od enteralnog hranjenja. U tim se slučajevima koristi parenteralna prehrana.

Koja je razlika enteralne i parenteralne prehrane?

Parenteralno hranjenje odnosi se na davanje hrane venskim putem. Pacijentima se umeće neka vrsta uređaja za venski pristup, kao što su venski port ili kateter, kroz koji se daje tekuća hrana. Ako parenteralna prehrana predstavlja dopunsku prehranu osobe, naziva se periferna parenteralna prehrana. Kod osoba koje sve svoje nutritivne potrebe dobivaju enteralnom prehranom, koristi se naziv totalna ili potpuna parenteralna prehrana.

Parenteralno hranjenje može biti opcija za spašavanje života u mnogim okolnostima. Međutim, poželjno je koristiti enteralnu prehranu ako je ikako moguće. Enteralna prehrana najviše nalikuje redovitoj prehrani i može pomoći u funkcioniranju imunološkog sustava.