Ljutiti ste kad ste gladni? Psihologinja objasnila zašto glad izaziva tako snažne emocije

Izvor slike: 123RF

Naše raspoloženje ovisi o mnogim faktorima - vremenski uvjeti, međuljudski odnosi i unutarnje stanje uma, samo su neki od njih. Međutim, godinama unazad provode se istraživanja o hrani kao čimbeniku, odnosno koliko glad i potreba za hranom utječe na naše ponašanje i raspoloženje. Jasno je da postoji veza između emocija i hrane. Kada smo pod stresom, često utjehu vidimo u hrani koja obiluje šećerima, a razlog je fiziološke i psihološke prirode. Naime, u periodima koji su puni stresa i umora, luči se hormon kortizol koji povećava apetit.

Prema riječima portala Healthline, dr. sc. Viren Swami glavni je autor nove studije kojom je pokušao objasniti ovu čudnu, ali očekivanu povezanost. Sudionici studije pozvani su da odgovaraju na upite u kojima se od njih tražilo da ispunjavaju ankete pet puta dnevno, tijekom razdoblja od tri tjedna. Prosječna dob ispitanika bila je 30 godina, a činile su ih pretežno žene. Fokus se stavio na prehrambene navike, poput toga jesu li jeli kada su se osjećali razdraženo ili kada nisu imali što raditi, odnosno kada im je bilo dosadno. Povezanost su usklađivali s njihovim osjećajima i informacijama o tome kada su posljednji put jeli.

Ljutnju kod ispitanika procjenjivali su kroz Bussov i Perryjev upitnik o agresivnosti, često korištenom alatu za mjerenje agresivnosti kod odraslih osoba. Rezultati su pokazali kako je glad znatno bila povezana s većom razinom ljutnje i razdražljivosti, kao i s nižim zadovoljstvom tijekom ta tri tjedna.

Hrana je mnogima emocionalna utjeha

Kada dolazimo u susret s određenim emocijama, naš um preispituje naša unutarnja stanja kako bi napravio procjenu raspoloženja. Iz tog razloga, naš mozak zamijeni stanje gladi sa stanjem psihološke osnove. U tom trenutku, um je prevaren i glad se automatski povezuje s raspoloženjem. Razlog je pad energije, čime se može objasniti i sama veza s hranom. Ovisno o kvaliteti goriva koje dajemo našem organizmu osjećat ćemo se bolje ili lošije, umornije ili energičnije.

"Glad je način tijela da nam ukaže na primarnu egzistencijalnu potrebu za nutrijentima, odnosno energijom, daje nam do znanja da pod hitno trebamo nešto pojesti kako bi dalje mogli optimalno funkcionirati", rekla je psihologinja Mia Flander. Mnoga istraživanja potvrđuju teoriju da gladni ljudi rade više grešaka u obavljanju zadataka, a pritom imaju i slabiju samokontrolu. Jedna studija analizirala je podatke iz ratnih zona i zaključila da društvena glad može dovesti do ratnih ubojstva, što su pripisali smanjenoj samokontroli s agresijom.

Također, ovu teoriju potvrđuje i činjenica da je hrana često posljedica emocionalnih stanja pojedinaca, pa tako vrijedi i u obrnutoj situaciji. Odnos emocija - prehrana, očituje se u vremenima emocionalne nestabilnosti kada je vjerojatnije da ćemo konzumirati masnu hranu. Ljudi koji se bore s depresijom često su u potrazi za hranom jer misle da će se na taj način osjećati bolje. Osim toga, poremećaji prehrane često uzrokuju emocionalna stanja pojedinaca.

"Nažalost dosta ljudi u hrani pronalazi emocionalnu utjehu, odnosno hrana im postaje prijatelj i podrška u teškim trenucima jer imaju osjećaj da se na ništa drugo ne mogu osloniti. Svakome bi savjetovala da potraži stručnu podršku, a ne pomoć, jer podrška podrazumijeva i razumijevanje za stanje osobe", rekla je psihologinja Mia Flander.

"Neki od nas vide hranu kao utjehu jer im je u djetinjstvu nedostajalo emocije topline pa su je pronalazili u hrani. Nekima su hrana i glad prijetnja jer su u djetinjstvu doživljavali za njih stresne i traumatične događaje, poput vrlo nestabilne okoline i uvjeta življenja pa su jedino u životu pod kontrolom imali ono što stavljaju u sebe, odnosno jedino su se osjećali u kontroli kada su odbijali hranu. Također, naša želja na određenom hranom većinom dolazi iz iskustva koju hranu smo jeli u određenom trenutku, odnosno u određenoj emociji u djetinjstvu, primjerice ono što nam je mama kuhala kad smo bili potišteni", objasnila je Mia Flander.

Emocionalno prejedanje: kako ga prepoznati i spriječiti

Zašto dolazi do ljutnje?

Ljutnja kao posljedica često se javlja kod žena, s obzirom na to da češće prakticiraju dijete nego muškarci. Kada žele smanjiti unos kalorija, nerijetko upadaju u začarani krug gladi i negativnih emocija. Prema jednom istraživanju, gladne žene su prijavile sveukupno više negativnih emocija (veća napetost, ljutnja, umor i zbunjenost) i manje pozitivnih (slaba energija i neznatno niži učinak vezan uz poštovanje) od sitih žena.

Ipak, ljutnja ne mora biti nužno loša emocija. "Ona nam ukazuje na to da nam nešto smeta, da nam nešto nedostaje, tako da kada smo ljuti dok smo gladni, odnosno 'hangry', to možemo također gledati na način da nas to potiče da što brže i efikasnije dođemo do onoga što nam treba, a to je hrana"; istaknula je Mia Flander.

Jedno od najvažnijih pravila u borbi protiv stresa i lošeg raspoloženja, stoga, je uravnotežena normalna prehrana, odnosno ne preskakanje obroka. Preskakanje obroka i dugi periodi bez jela dovode do pada razine šećera u krvi, što uzrokuje ne samo osjećaj gladi i umora, već i razdražljivost. Isto tako, kada se javlja razdražljivost, važno je imati na umu vašu uobičajenu prehranu.

"Sve zavisi koju potrebu želimo zadovoljiti, no danas ljudi miješaju riječ potreba s riječi emocija. Dođe nam neka potreba koju mi ljudi većinom ne znamo ni imenovati, a kamoli prepoznati, a onda na tu neispunjenu potrebu dobijemo emociju koja je ugodna ili nelagodna. Npr. dođe potreba da se vidimo s nekim nama dragim ljudima, ali zanemarimo tu potrebu za povezanosti koja nam se javila i počnemo jesti slatkiše pred televizorom da zadovoljimo emociju nelagode koja nam se javila. Znači u tom slučaju hranom mijenjamo ljubav koju smo htjeli dobiti od nama dragih ljudi", zaključila je psihologinja.

Vezani sadržaj: