Građa mišića

Srčani mišić

Srčano mišićno tkivo izgrađuje miokard, srednji i najvažniji sloj stijenke srca. Osnovna jedinica tkiva je vlakno koje se zove srčana stanica, koja također pod mikroskopom daje efekt poprečene ispruganosti što ga svrstava u grupu poprečnoispruganih mišića. Ono također sadrži miofibrile, ali sarkoplazmatski ratikulum je nešto manje razvijen. Ali funkcionalno je srčani mišić potpuno različit od skeletnog. Srčane se stanice na krajevima spajaju jedna na drugu. Granaju se tvoreći izduljene izdanke kojima se opet povezuju sa susjednim stanicama.

Međusobno se spajaju na karakterističana način, a to omogućuju prijelazne ploče (disci intercalares). Dezmosomi mehanički povezuju mišićne stanice i sprječavaju njihovo razdvajanje kod neprekindnih kontrakcija, dok tijesni spojevi omogućuju stalni protok iona. Tako se signal za kontrakciju širi poput vala iz stanice u stanicu. Srčani je mišić tako građen od gusto zbijenih snopova stanica. U pravilu jedna stanica sadrži jednu centralno smještenu jezgru (kod stanice poprečnoprugastog mišića ona je periferno). Tako opisane srčane stanice čine radnu muskulaturu srca.

Uz to postoji i provodna muskulatura, a nalazi se u određenoj regiji srca. Zadaća im je stvarati i provoditi impulse na stanice radne muskulature. Takve stanice imaju manje miofibrila, a više sarkoplazme. Prvo područje provodne muskulature čini SA čvor (nodus sinusatrialis) u kojem stanice imaju zadaću stvaranja ritmičkog impulsa (pacemaker). Na granici pretlijetke i klijetke se nalazi još jedan čvor, AV čvor (nodus atrioventricularis). Osim tih ograničenih nakupina stanica tu su i snopovi vlakana koji osiguravaju put prenošenja nastalih podražaja na stanice radne muskulature pretklijetki i klijetki (Hisov snop te lijeva i desna grana). Prema tome impuls u stanicama provodne muskulature nastaje spontano te se iz SA čvora (kod zdravog srca) prenose na stanice radne muskulature. Oko vlakna je vezivo - endomizij kojeg čine fibroblasti, kolagen i retikulinska vlakna, bogata mreža kapilara te živčana vlakna. Ta živčana vlakna ne završavaju na motornoj ploči vlakna jer ih tu nema, ali živac se grana oko mišićne stanice. Zato . koja inerviraju srce u biti služe samo za regulaciju frekvencije srca. Za razliku od skeletnog mišića tu se mogu naći i limfne kapilare. Snopovi vlakana su obavijeni perimizijem.