Većina roditelja želi cijepiti djecu prema kalendaru, ali ipak sumnjaju u ovo cjepivo!

Izvor slike: Zvonimir Ferina

Povodom Europskog tjedna cijepljenja u Hrvatskom novinarskom domu u Zagrebu organizirana je konferencija za medije na kojoj se razgovaralo o budućnosti cijepljenja, utjecaju cjepiva na napredak društva te o važnosti cijepljenja u zaštiti od mnogih opasnih zaraznih i nezaraznih bolesti. Na konferenciji su sudjelovali prof. dr. sc. Luka Čičin-Šain te prof. dr. sc. Goran Tešović koji su zaključili da je cijepljenje jedna od najisplativijih i najuspješnijih danas dostupnih zdravstvenih intervencija i kako se upravo zato smatra jednim od najvećih medicinskih dostignuća moderne civilizacije.

Svake se godine, posljednjeg tjedna u travnju, obilježava Europski tjedan cijepljenja. Cilj Europskog tjedna cijepljenja jest promicanje važnosti cijepljenja u svrhu zaštite zdravlja svih generacija od različitih zaraznih bolesti.

Pod sloganom „Dug život za sve“, Europski tjedan cijepljenja, odnosno imunizacije, promiče ključnu poruku o vitalnoj važnosti imunizacije u sprječavanju zaraznih bolesti i zaštititi života. Konačni je cilj zaštititi što više ljudi od bolesti koje se mogu spriječiti cijepljenjem, čime se stvaraju uvjeti i za zdraviji i dulji životni vijek.

Cjepiva su iskorijenila dječju smrtnost od zaraznih bolesti

"Malo koji ljudski izum je imao toliko transformativan i pozitivan učinak na naše društvo poput cjepiva. Cjepiva su praktično iskorijenila dječju smrtnost od zaraznih bolesti, promijenivši očekivanja roditelja, strukture obitelji, a tri generacije nakon proširenja kalendara cijepljenja, i društvenu svijest pa čak i kolektivno sjećanje na dječje bolesti“, rekao je prof. dr. sc. Luka Čičin-Šain, voditelj Odjela za virusnu imunologiju u centru za infektivna istraživanja Helmholtz i izvanredni profesor na Medicinskom fakultetu u Hannoveru.

On ipak smatra da brojni izazovi i dalje opstaju; „Infektivne bolesti su i dalje izazov modernog doba, dijelom zbog širenja sojeva bakterija otpornih na antibiotike, dijelom zbog novih pandemija koje se u globaliziranom i premreženom svijetu brzo šire, a dijelom i zbog produženog životnog vijeka i očekivanja da pružimo zaštitu protiv zaraza i osobama treće dobi.“

Čičin-Šain rješenje vidi u modernoj vakcinologiji, odnosno iznimno aktivnom području koje sjedinjuje imunologiju, infektologiju, genetiku i biokemiju. „Efikasna cjepiva za zaštitu odraslih i starijih osoba razvijena su u rekordnom vremenu i promijenila su dinamiku COVID-19 pandemije, spasivši nebrojene živote. Polivalentna cjepiva, koja djeluju protiv brojnih varijanti infektivnih mikroorganizama pružaju nadu u razvoj univerzalnih cjepiva protiv pneumokoka, gripe, citomegalovirusa ili hepatitisa C“, smatra Čičin-Šain koji je za kraj zaključio da su „suvremena cjepiva opravdala povjerenje društva, ali svijest o njihovoj efektivnostii sigurnosti treba nastaviti razvijati kako bi se iskoristio njihov puni potencijal."

47% roditelja neodlučno oko cijepljenja djece protiv Covid-a, ali 84% cijepi djecu prema važećem kalendaru

Osim što cijepljenje spašava živote i smanjuje invalidnost, može i značajno smanjiti pritisak na zdravstvene sustave zbog manjeg broja hospitalizacija i posjeta liječnicima. Zahvaljujući napretku u znanstvenim područjima kao što je genomika, istraživači procjenjuju potencijal cjepiva i protiv nezaraznih bolesti, uključujući niz karcinoma, alergija, autoimunih bolesti i Alzheimerove bolesti. Zato su iznenađujući podaci novih istraživanja koje je na konferenciji ekskluzivno predstavio prof. dr. sc. Goran Tešović, dr. med, dječji infektolog i pročelnik Zavoda za infektivne bolesti djece u Klinici za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević".

Prof. dr. sc. Tešović je istraživanja stavova trudnica te stavova roditelja djece i adolescenata o cijepljenju proveo u Hrvatskoj u periodu od studenog 2021. do siječnja 2022. godine.

Istraživanje o stavovima roditelja pokazalo je da:

19% roditelja podržava cijepljenje svoje djece protiv Sars-Cov-2 virusa,
neodlučnih je bilo 47%,
dok je 34% ispitanih izjavilo da neće cijepiti svoju djecu.

Ono što je zanimljivo za donošenje odluke o cijepljenu, stanje u općoj populaciji u Hrvatskoj je takvo da 84% ispitanica nema dvojbi da bi cijepilo djecu prema važećem kalendaru, 3% ih nije sigurno, a oko 13% (10% na nacionalnoj razini) ne želi cijepiti djecu.

Zarazna bolest od čije epidemije na Balkanu stručnjaci strahuju: simptomi, opasnosti i liječenje

Studija je pokazala i da postoje velike razlike u stavovima kod cijepljenih i necijepljenih roditelja. U grupi cijepljenih, 30% podržava cijepljenje, dok u grupi necijepljenih roditelja cijeljenje podržava samo 3%.

71% trudnica misli da su pod većim rizikom od bolesti, ali samo 16% se želi cijepiti

Istraživanjem o stavovima trudnica o cijepljenju, provedeno od svibnja do listopada 2021. godine, pokazalo se da se samo 16% ispitanica namjeravalo cijepiti protiv COVID 19, unatoč tome što njih 71% misli da su trudnice izložene visokom riziku od ove bolesti. Kad je u pitanju cijepljenje protiv gripe, 58% trudnica misli da se ne trebaju cijepiti iako su prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i drugih stručnih tijela trudnice jedna od rizičnih skupina. Ova studija pokazala je da su ključni razlozi za odbijanje cijepljenja protiv COVID-19 trudnica u Hrvatskoj zabrinutost za učinkovitost i sigurnost cjepiva.

Također, velik postotak trudnica ne bi se cijepilo niti protiv gripe i hripavca, bolesti koja je opasna za novorođenčad.

Tešović je zaključio kako bi „svi zdravstveni djelatnici trebali uložiti više napora u edukaciju trudnica o rizicima od COVID-19 i gripe, kao i o prednostima i sigurnosti cjepiva“.

Zajednički je zaključak kako bi se trebalo dodatno raditi na edukaciji i osvješćivanju javnosti o prednostima, mogućnostima i sigurnosti imunizacije, a ova konferencija i obilježavanje Europskog tjedna cijepljenja pozitivan su iskorak u tom smjeru.

Konferenciju je organizirala Swixx BioPharma, farmaceutska kompanija čiji fokus je na cjepivima i inovativnim lijekovima iz više terapeutskih područja kao što su onkologija, hematologija, rijetke bolesti, dijabetes i multipla skleroza.