Kako alergeni ulaze u tijelo

Inhalacijski alergeni (pelud, grinje, plijesni, kemikalije koje hlape)

Inhalacijski alergeni su pelud trava, drveća i korova, kućne i žitne grinje, epitel i dlake životinja, izmet ptica i insekata. Kao nevid­ljivi inhalacijski alergeni često se javljaju spore plijesni.

Dijelovi plijesni često mogu biti sastavni dio lijeka, prisutni su također kao vidljivi ili skriveni alergeni u hrani.

Pelud

Cvjetni prah ili pelud su zapravo muške spolne stanice biljaka koje sadrže veli­ku količinu bioloških spojeva. Biljke u različitim krajevima cvatu od veljače do listopada. Zato se izrađuju peludne karte koje ima svaka država. U zraku se poja­vljuje pelud različitih vrsta drveća, tra­va i biljaka. Alergije na pelud su u većini slučajeva sezonskog karaktera. Alergijska snaga svih vrsta peluda nije jednaka. Poje­dine vrste češće izazivaju alergijski pro­ces u organizmu od drugih. Od svih vrsta cvjetnoga praha drveća, kao klinički najpo­tentniji pokazao se pelud breze. Najbrojnije su pak alergije na pelud trava i žitarica. Na­jmanje poznate su alergije na pelud biljaka i korova^među koje spadaju i svakodnevni začini. Čak 40% ljudi koji su alergični na pelud breze alergični su i na više vrsta voća i povrća. Jedno drvo breze proizvede više od 6 milijardi peludnih zrnaca, dok ih na hektaru njive posijane rižom imamo 4 mi­lijuna. Zbog toga ljudima koji su alergični na brezu savjetujemo da to drvo uklone iz svog okoliša. Pelud breze po snazi slije­de pelud lijeske, johe i jasena. Pelud jase­na srodan je peludu masline. Zanimljivo je da pelud lipe ne uzrokuje značajnije alergi­je, što možemo reći i za pelud topole. Biljke u cvatu oprašuju pčele, jer je njihov pelud pretežak da bi ga raznosio vjetar, ali alerge­ne peluda obično raznosi vjetar. Kod korova alergiju najčešće uzrokuju trputac i obični pelin, koji je vrlo srodan celeru i začinima.

Plijesni

Plijesni se razmnožavaju pomoću spora, koje su alergene. Kad su dobri vremenski uvjeti za njihov razvoj, u zraku se nalazi vr­lo mnogo spora, koje su lagane, a sadrže vr­lo jake alergene. Plijesni su svuda oko nas. Plijesni koje izlučuju alergene spore su: Alternaria, Cladosporium, Aspergillus, Péni­cillium i Mucor.

Plijesni uspijevaju u primjereno vlažnim i toplim vremenskim uvjetima. Cladosporium je plijesan koja uspijeva i u hladnim uvjetima. Neke vrste plijesni su u našem okolišu prisutne tijekom cijele godine, a druge samo sezonski, posebno ako je vlažno ljeto ili jesen. Plijesni su kao alergeni prisut­ne u spremištima, njima smo izloženi ako se bavimo poljoprivredom i vrtlarstvom kao i u prehrambenoj i farmaceutskoj indu­striji. Zbog nevidljivosti spora katkad je put do dijagnoze alergije na plijesni dugotrajan.

Bakterije

Bakterije koje najčešće uzrokuju alergiju su Staphylococcus aureus i streptokoki. Pojav­ljuju se u obliku inhalacijskih i kontaktnih alergena ili kao posljedica upalnog proce­sa. Smatra se da upaljena koža omogućuje bakterijama pristup do stanica, a one pre­poznaju alergen i uzrokuju aktivaciju dru­gih imunoaktivnih stanica.

Grinje

Grinje su najčešći izvori alergena. Spadaju u porodicu pauka, a medu njima je najmanje iesetak vrsta koje mogu uzrokovati alergiju. Grinje su nevidljive, a nalaze se u kućnoj prašini, krevetima, jastucima, u žitnicama, tepisima, tapeciranom namještaju. Alerge­ni su njihov osušeni izmet koji udišemo, a organizam, braneći se od njih, razvija aler­giju. Grinje se hrane produktima naše kože, mrvicama namirnica i plijesnima. Ako klinički dokažemo intenzivnu alergiju na grinje, nju ćemo moći liječiti specifičnom imunoterapijom (hiposenzibilizacijom). Uz kućnu grinju kod nas je poznata pšenična grinja, a njoj su srodni žohari kao izvor alergena u lošim higijenskim uvjetima.

Životinjska dlaka

Životinjska dlaka, slina i izmet su alerge­ni koji potječu od mačaka, pasa, konja i hrčaka. Takvi alergeni zadržavaju se i na odjeći i ostaju prisutni još dugo nakon što se riješimo životinje.

Alergen može biti i drvna prašina. Od domaćeg drveća to je najčešće prah hrasta, jele, smreke, bukve i oraha. Od egzotičnog drveća to je prah tikovine i palisandrovine.

Uz cvjetni prah i drvnu praši nu postoje i bilj­ni alergeni kao što su pamuk, pšenica, raz­ne sjemenke, brašno, kava, kakao i ricinus. Kemikalije koje hlape su anhidridi or­ganskih kiselina, formaldehid, kalofonij, mirisi u kozmetici i deterdženti.

Kemikalije

Kemikalije su također kontaktni alergeni, iako se kao alergeni pojavljuju tek kad se vežu za tjelesne bjelančevine. Tu spadaju umjetne smole, akrili, izocijanati, formal­dehid, metali, lijekovi, insekticidi itd. Na­brojene tvari uzrokuju kontaktni dermatitis i profesionalne kožne bolesti. Nakon kontakta s kožom izazivaju senzibilizaciju imunostanica u koži tako da se u ponovlje­nom kontaktu razvije kontaktni ekcem. Pri tom ne nastaju protutijela IgE, koja bi bila prisutna u krvi. Kontaktni alergeni su ni-kal, krom (u cementu i koži), sintetska vla­kna u tekstilu i čarapama, gumeni proizvo­di, sredstva za čišćenje, ljepila, kemikalije za razvijanje fotografija, frizerski preparati i boje, boje za tekstil, slikarske boje, konzervansi, maziva i kozmetika, parfemi i dezodoransi. Između svih navedenih alergena najčešći je kontaktni alergen nikal. Manje je poznato da je nikal prisutan i u hrani. Sadrže ga mahunarke, kupus, kakao, zobe­ne pahuljice i orasi. Osobama preosjetljivi­ma na nikal savjetuje se da ne konzumira­ju sireve, paštetu, sardine, kikiriki, trešnje, breskve, ribiz, banane, lješnjake, čokoladu, klice, šparoge, soju, čaj, vino i pivo. Kemijski iritansi koji pogoršavaju nealergijski atopijski dermatitis su deterdženti za pranje rublja, sapuni, sredstva za čišćenje i parfemi.

Formaldehid

O utjecaju formaldehida na alergije za sada još uvijek malo znamo. To je organska ke­mijska tvar koju osjetimo u zraku jer pecka sluznicu. Nalazi se u tekućinama za trajno prepariranje organskih tvari. Upotrebljava­mo ga za proizvodnju umjetnih tvari, iveri­ce, namještaja, tekstila, pjenaste ambalaže, kože, boja i lakova, podnih obloga. Također se upotrebljava za proizvodnju sredstava za čišćenje, deterdženata, dezinfekcijskih sredstava, kozmetike i lijekova. Formalde­hid nas svuda prati. Ima ga puno u stano­vima, u modernim materijalima nalik drvetu. Nastaje i pri izgaranju cigareta.