Kako klima utječe na ljudsko tijelo? Ovih 8 stvari morate znati

Iako je mnogima svakodnevica bez klima uređaja u ljetno vrijeme uređaja nezamisliva, treba biti svjestan i dobrih i loših strana boravljenja u umjetno rashlađenoj prostoriji. Oni koji rade u klimatiziranim uredima se često susretnu s problemom suhih očiju, a nije rijetkost niti da se noću češće budimo zbog iznenadne žeđi. U nastavku teksta pročitajte zašto se to događa, kao i ostale slučajeve u kojima hladni zrak iz klima uređaja potencijalno može djelovati ugrožavajuće na naše zdravlje.

• Kako rashladiti prostor bez klima uređaja?

• Spasite svog kućnog ljubimca od velikih vrućina!

Utječe na zrak u zatvorenom prostoru

Ako radite u klimatiziranoj zgradi s lošom ventilacijom, to može povećati rizik od "sindroma bolesne zgrade". Simptomi uključuju glavobolju, suhi kašalj, vrtoglavicu i mučninu, probleme s koncentracijom, umor i osjetljivost na mirise. Kruženje zraka u zatvorenom prostoru također može minimalno povećati rizik od širenja bolesti COVID-19. Smanjite ga još više redovitim mijenjanjem filtera, otvaranjem prozora i stavljanjem ruke na usta tijekom kašljanja i kihanja.

Dehidrira vas

Klima uređaji usisavaju vlagu iz prostorije kako bi je ohladili. To može izvući vodu i iz vaše kože, i doslovno vas isušiti.

Isušuje oči

Nedostatak vlage u klimatiziranim prostorima može isušiti oči. To ih može izazvati iritaciju i svrbež te uzrokovati zamućenje vida.

Pospješuje metabolizam

Istraživanja pokazuju da provođenje vremena na hladnom može pomoći pri mršavljenju. Tijelo može razviti veću količinu zdrave "smeđe masti" koja sagorijeva energiju u hladnim uvjetima. Korištenje klima uređaja pri velikim vrućinama vam može pomoći da se rashladite, ali da biste vidjeli stvarnu korist morat ćete sniziti unutarnju temperaturu tijela zimi.

Pomaže vam da razmišljate

Studija s Harvarda iz 2018. pokazala je da su studenti koji su živjeli u spavaonicama bez klima-uređaja tijekom vrućih ljetnih mjeseci bili lošiji na kognitivnim testovima od onih koji su imali klimatizirane spavaonice.

Nadražuje dišne ​​puteve

Istraživanja pokazuju da ljudi koji rade u klimatiziranim zgradama imaju više respiratornih problema (iziritirani gornji dišni putevi, problemi s disanjem) nego ljudi koji rade u zgradama s prirodnom ventilacijom.

Može uzrokovati glavobolju

Ako provodite vrijeme u zatvorenim prostorima s rashladnim sustavima koji su prljavi ili se ne održavaju, veća je vjerojatnost da ćete imati glavobolje ili čak migrene. U jednoj studiji, 8 % ljudi koji rade u nezdravom zatvorenom okruženju imalo je glavobolje 1-3 dana mjesečno, a 8 % ih je imalo svakodnevne glavobolje.

Smanjuje toleranciju na toplinu

Znanstveno je dokazano da provođenje više vremena u klimatiziranom prostoru otežava suočavanje s visokim temperaturama. Vaša idealna temperatura dijelom ovisi o temperaturi kojoj ste nedavno bili izloženi. Što više vremena provodite u klimatiziranom prostoru, više će vam smetati vrućine i vlažni zrak.

Zagađuje vanjski zrak

Stariji klima uređaji mogu ispuštati klorofluorougljike (freone). To je rashladno sredstvo koje može oštetiti ozonski omotač i zagrijavati Zemlju. Iako je u Hrvatskoj od 1. siječnja 2020. prodaja rashladnih uređaja s freonima zabranjena, oni se još uvijek mogu naći u upotrebi.

Pojačava alergije

Ako održavate svoj klima uređaj čistim, to može pomoći u borbi protiv alergija. No rashladni sustav može vrlo lako postati dom za mikrobne alergene. Obavezno redovito provjeravajte svoj klima uređaj i održavajte ga čistim kako ne biste povećali probleme s alergijama.

Olakšava spavanje

Stručnjaci kažu da je spavanje u prostoriji koja ima između 15,5 i 19,4 °C stupnjeva idealno da biste se optimalno odmorili. To je zato što se tijelo prirodno hladi tijekom spavanja, pa rashlađena prostorija pomaže u tome. Stoga, klima uređaj je ponekad alat koji vam je potreban da svoj prostor za spavanje dovedete na pravu temperaturu.

Olakšava živote tijekom toplinskih valova

Klimatizacija može imati neke negativne učinke, ali nema sumnje da može olakšati život tijekom toplinskog vala. Kad vam tjelesna temperatura prijeđe 38,8 °C, prijeti vam toplinska iscrpljenost - mučnina, grčevi, vrtoglavica, osjećaj slabosti - a ako se nastavite zagrijavati, mogli biste dobiti toplinski udar.

Vezani sadržaj:

• Kako si olakšati spavanje tijekom ljetnih vrućina?

• Po ovim vrućinama voda nije dovoljna! Hrana i napitci kojima ćete nadoknaditi elektrolite

• OPREZ! Vrućine mogu utjecati na djelovanje nekih lijekova - farmakologinja pojašnjava kada i tko treba paziti