Kako preživjeti srčani udar - ako ste sami?

Izvor slike: Canva

Srčani udar pogađa mnoge ljude tijekom života. Iako postoje načini za smanjenje rizika, nitko ga ne može samostalno spriječiti. Ako osoba posumnja da doživljava srčani udar ili primijeti znakove nadolazećeg napada, odmah mora nazvati hitnu pomoć.

Brza reakcija može biti presudna za preživljavanje. Poziv hitnoj službi, uzimanje aspirina i osiguravanje lakšeg pristupa medicinskom osoblju otvaranjem ulaznih vrata (ako to vremenski uvjeti dopuštaju) značajno povećavaju šanse za preživljavanje u takvoj situaciji.

Svaku 21 sekundu u Europi netko doživi srčani udar. Ipak, mnogi ljudi svake godine prežive srčane udare. U Europi godišnje umre oko 2 milijuna ljudi od kardiovaskularnih bolesti, što čini 42% svih umrlih. Međutim, važno je napomenuti da se u posljednjih nekoliko desetljeća bilježi trend smanjenja smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti u mnogim europskim zemljama, posebno u zapadnoj Europi.

Kako osoba može preživjeti srčani udar sama?

U nastavku donosimo korake koje osoba može poduzeti kako bi povećala vjerojatnost preživljavanja srčanog udara dok je sama. Također opisujemo simptome koji se mogu pojaviti prije i tijekom srčanog udara te kako se može smanjiti rizik od njegovog nastanka.

Hitno potražite pomoć

Iako ljudi ne mogu sami zaustaviti srčani udar, brza reakcija ključna je za povećanje izgleda za preživljavanje. Ako osoba primijeti bilo kakve simptome ili znakove srčanog udara, trebala bi odmah pozvati hitnu pomoć. Brza medicinska intervencija ključna je za povećanje šansi za preživljavanje – što prije stigne pomoć, to su izgledi bolji. Ljudi bi trebali nazvati hitnu pomoć čak i ako nisu potpuno sigurni da imaju srčani udar.

Uzmite aspirin

Ako osoba primijeti znakove srčanog udara, može uzeti aspirin nakon što je kontaktirala hitnu pomoć, osim ako ima alergiju na njega. Aspirin pomaže smanjiti oštećenje srca tijekom srčanog udara sprječavanjem stvaranja krvnih ugrušaka.

Međutim, aspirin može imati nuspojave kao što je kvarenje u želucu. Zato je preporučljivo konzultirati se s medicinskim osobljem tijekom poziva hitnoj pomoći kako bi se provjerilo je li sigurno uzeti aspirin.

Ostanite smireni

Nakon što kontaktira hitnu pomoć i otvori ulazna vrata kako bi omogućila pristup medicinskom osoblju, osoba treba pokušati ostati mirna i odmarati se dok čeka pomoć. To može smanjiti opterećenje srca. Može sjesti ili leći na pod, ovisno o tome što joj je udobnije i otpustiti usku odjeću (pojas, kravata) kako bi lakše disala.

Korisno je fokusirati se na lagano i duboko disanje te se što više opustiti dok čeka hitnu pomoć, izbjegavajući snažno ili učestalo kašljanje, piše Medical news today, portal za medicinske informacije i vijesti.

Može li osoba zaustaviti srčani udar?

Neki tvrde da određene tehnike, poput kašlja kao oblika kardiopulmonalne reanimacije (CPR), mogu pomoći u zaustavljanju srčanog udara održavanjem cirkulacije krvi. No, ova metoda nije potvrđena i ako potencijalno može nanijeti još više štete.

Većina ljudi koji dožive srčani udar ne doživljavaju istovremeno i srčani zastoj, a izvođenje "kašalj CPR-a" može pogoršati stanje. Osoba koja doživi srčani udar mora odmah nazvati hitnu pomoć.

Znakovi srčanog udara

Znakovi srčanog udara mogu uključivati:

bol ili nelagodu u prsima
otežano disanje
slabost
vrtoglavicu
osjećaj nesvjestice
bol u leđima, ramenu, ruci, čeljusti ili vratu

Simptomi srčanog udara mogu se razlikovati između muškaraca i žena, a dodatni znakovi mogu uključivati:

mučninu
povraćanje
umor

Prevencija srčanog udara

Postoji nekoliko promjena u načinu života koje mogu pomoći u smanjenju rizika od srčanog udara, uključujući:

Zdravu prehranu: Konzumacija puno voća i povrća te smanjenje unosa masne i pržene hrane može smanjiti rizik od srčanih bolesti i srčanog udara.
Redovitu tjelesnu aktivnost: 75 minuta intenzivnog vježbanja ili 150 minuta umjerenog vježbanja tjedno može smanjiti rizik od srčanih problema.
Održavanje zdrave tjelesne težine: To može smanjiti rizik od srčanog udara i drugih srčanih problema.
Izbjegavanje pušenja: Pušenje je poznati čimbenik rizika za srčane bolesti i može povećati rizik od srčanog udara.
Dovoljno sna i upravljanje stresom: Stres i umor mogu povećati rizik od srčanog udara. Osiguravanje dovoljno odmora i upravljanje stresom mogu smanjiti rizik od srčanih problema.
Liječenje drugih zdravstvenih stanja: Liječenje osnovnih stanja poput visokog krvnog tlaka, dijabetesa ili visokog kolesterola može pomoći u smanjenju rizika od komplikacija koje mogu dovesti do srčanog udara.
Redoviti liječnički pregledi: Prepoznavanje ranih simptoma, poput bolova u prsima, ključno je za prevenciju budućih srčanih udara. Razgovor s liječnikom o upućivanju kardiologu također može smanjiti rizik.