Kako stres utječe na tijelo i može li stvarno biti krivac za neke ozbiljne bolesti?

Ljudi koji su pod stresom često osjećaju simptome poput glavobolje, stezanja mišića, titranja u prsima ili manjka apetita. Ovi simptomi su signali dubljeg utjecaja koji kronični stres može imati na svaki organ i sustav u ljudskom tijelu, od živčanog i krvožilnog sustava do probavnog i imunološkog sustava.

• Kako prepoznati napadaj panike? Pripazite na ovih 14 znakova

Pozitivna strana stresa

Nije svaki stres loš, a nisu ni hormoni koje tijelo proizvodi kao odgovor na stres. Njihove razine fluktuiraju tijekom dana dok se tijelo prilagođava situacijama kao što su buđenje, iznenađenje na rođendan ili kada osoba zaglavi u prometu.

Dobra je vijest i to što se na stres može utjecati. Neke od tehnika upravljanja stresom koje mogu biti od velike pomoći su duboko disanje, šetnja i meditacija.

Kratkotrajni stres može negativno utjecati na ljudsko tijelo

Kada je osoba pod stresom, ubrzava joj se broj otkucaja srca i povisuje se krvi tlak. Većina ljudi može bez problema podnijeti ovakve fiziološke promjene. Tijekom stresne situacije se oslobađa kortizol, no njegova razina se smanjuje kada ta stresna situacija završi. Međutim, čak i kratkotrajni stres može negativno utjecati na srce ako se radi o visokoj razini stresa.

Kardiomiopatija izazvana stresom (poznat kao sindrom slomljenog srca) slabljenje je lijeve srčane klijetke koje obično proizlazi iz ozbiljnog emocionalnog ili fizičkog stresa. Iako je ovo stanje vrlo rijetko, 90 % slučajeva su žene. Kardiomiopatija se može pojaviti u vrlo stresnim situacijama, primjerice nakon velike svađe, smrti djeteta ili drugih snažnih okidača. Pacijenti tada dolaze na hitnu s jakom boli u prsima i drugim simptomima onoga što se zove sindrom akutnog zatajenja srca, iako su im koronarne arterije čiste. Iako je ovo ozbiljna bolest, ljudi se uz liječenje uglavnom oporave.

Je li potrebno riješiti stres test?

Stres test ne mjeri stres u životu, već kardiovaskularni i fizički stres na srcu, odnosno koliko srce radi i kako izgleda kada osoba brzo hoda na strmom usponu na traci na trčanje. Ljudi najčešće odlaze na test kada imaju više čimbenika rizika za srčane bolesti ili ako su imali određene simptome poput bolova u prsima ili palpitacije. Liječnici tako mogu vidjeti što se događa sa srcem kada postoji veća potražnja za kisikom - kada se krvni tlak i protok krvi povećaju. Tada se može vidjeti postoji li opstrukcija koja blokira protok krvi u arterijama koju je potrebno liječiti.

Dugotrajni stres negativno utječe na organske sustave

Ako se ne kontrolira, teški stres, koji traje mjesecima ili godinama, skloniji je dovesti do ozbiljne bolesti nego što to čini kratkotrajni stres. Hormoni stresa kortizol, adrenalin i epinefrin utječu na većinu dijelova tijela, ometaju san i povećavaju rizik od moždanog udara, visokog krvnog tlaka i srčanih bolesti te uzrokuju depresiju i anksioznost. Evo nekoliko načina na koje kronični stres može utjecati na ljudsko tijelo:

Stres uzrokuje upalu

Istraživanja su pokazala da je kronični stres povezan s povećanom upalom u tijelu. Upala je u pozadini mnogih bolesti, uključujući bolesti srca, dijabetes i autoimune poremećaje poput multiple skleroze.

Stres utječe na probavni sustav

Probavni sustav je ispunjen živčanim završecima i imunološkim stanicama, a na sve to utječe hormon stresa. Kao rezultat toga, stres može uzrokovati refluks kiseline i pogoršati simptome sindroma iritabilnog crijeva i upalne bolesti crijeva.

Stres utječe na imunološki sustav

Brojne su studije pokazale da stres smanjuje imunitet, što može uzrokovati prehladu odmah prvi dan godišnjeg odmora nakon teškog razdoblja na poslu. Pacijenti s autoimunim poremećajima često kažu da im se stanje pogoršalo tijekom ili nakon stresnih događaja ili da su razvili poremećaj nakon posebno stresnog događaja, kažu stručnjaci.

Stres utječe na mozak

Skeniranje mozga ljudi s posttraumatskim stresnim poremećajem pokazuje više aktivnosti u amigdali, regiji mozga povezanoj sa strahom i emocijama. Čak i svakodnevne vrste stresa mogu utjecati na to kako mozak obrađuje informacije. Kronični stres može utjecati na kogniciju i pažnju, zbog čega osobi može biti teško usredotočiti se ili naučiti nove stvari kada je pod stresom.

Stres ima negativne posljedice na cijelo tijelo

Stres osobu čini osjetljivijom na bol, a može uzrokovati bol i zbog napetosti mišića. Ljudi pod stresom također drugačije doživljavaju bol. Također, stres može negativno utjecati na kvalitetu sna. San je vrlo važan jer pomaže u prevenciji bolesti i u ponovnom pokretanju imunološkog sustava i sprječava depresiju, razdražljivost i iscrpljenosti.

Je li moguće od stresa dobiti rak?

Iako je teško povezati stres izravno s određenom bolešću, liječnici kažu da stres pridonosi ozbiljnim bolestima. Čak 40 % karcinoma se može spriječiti promjenom načina života, kažu stručnjaci. Budući da zbog stresa postoji veća vjerojatnost da će ljudi pušiti cigarete, prekomjerno piti i jesti, definitivno se može reći da postoji veza između stresa i bolesti.

Vezani sadržaj:

• Zašto perfekcionizam može biti loš za zdravlje - i kako se boriti protiv njega?
• Kako prepoznati povišenu razinu “hormona stresa”? I što odmah učiniti da je snizite?