Multipla skleroza: Kako prepoznati rane znakove i kada potražiti liječničku pomoć?

Izvor slike: Canva

Multipla skleroza (MS) je relapsna i progresivna bolest središnjeg živčanog sustava. Nastaje kada imunosni sustav tijela greškom napada zdrave živce mozga i leđne moždine.

Prema zadnjem istraživanju HZJZ-a iz 2020. godine u okviru EU-projekta Morbidity statistics u Hrvatskoj su oboljele 7024 osobe. Većina ljudi s multiplom sklerozom prve simptome osjeti u 20-im ili 30-im godinama.

Tri nevidljiva simptoma najveća su opasnost kod multiple skleroze

Rana intervencija nudi najbolju šansu za sprječavanje dugotrajne invalidnosti. Stoga je ključno prepoznati početne simptome MS-a i odmah potražiti liječničku pomoć. Čitajte dalje kako biste saznali više.

Promjene vida kod MS-a

Problemi s vidom su često prvi simptom MS-a. Upala i demijelinizacija ometaju vid zahvaćajući vidne živce. Moguće promjene vida uključuju:

zamagljen vid
dupli vid
distorzija crvene boje
gubitak vida
bolne pokrete očiju kada gledate prema gore ili u stranu.

Umor i slabost kod MS-a

Većina ljudi s MS-om osjeća umor i slabost. Oštećenje živaca u kralježnici i mozgu rezultira dugotrajnim ili kroničnim umorom.

Slabost najčešće pogađa jedan po jedan ekstremitet prije nego što zahvati ostale dijelove tijela. Ovaj simptom može biti vrlo neugodan nekoliko dana do nekoliko tjedana ili jedva vidljiv na početku i pogoršati se s vremenom.

Trnci i obamrlost kod MS-a

Trnci i obamrlost drugi su uobičajeni rani znakovi upozorenja na MS. Ovi se simptomi najčešće javljaju u:

rukama
licu
šakama
nogama.

U početku, utrnulost i trnci mogu biti vrlo vidljivi. Međutim, to s vremenom može postati bolno. Ti simptomi u početku većinom ne onesposobljavaju. Simptomi se mogu pojaviti i nestati u razdobljima egzacerbacije (pogoršavanja) i remisije (poboljšanja), ali ne nestaju u potpunosti.

Bol i grčevi s MS-om

Do dvije trećine ljudi s multiplom sklerozom u cijelom svijetu osjeti povezanu bol.

Primjeri kratkotrajne boli uključuju:

neuralgiju trigeminusu, iznenadnu, jaku bol u licu
Lhermitteov znak, kratku senzaciju nalik električnom udaru od stražnjeg dijela glave niz kralježnicu
neuropatsku bol, peckanje ili oštar osjećaj po tijelu
MS zagrljaj, osjećaj pritiska oko rebara.

Vrtoglavica i gubitak ravnoteže kod MS-a

Vrtoglavica i problemi s ravnotežom pogađaju mnoge osobe s MS-om. Mogu doživjeti:

osjećaj neravnoteže
česte padove
spoticanje
osjećaj zanošenja na jednu ili drugu stranu.

Ovi simptomi mogu uzrokovati gubitak ravnoteže, pad ili otežano hodanje. Rjeđe, ljudi s MS-om doživljavaju i vrtoglavicu.

Problemi s mjehurom i crijevima kod MS-a

Većina ljudi s multipla sklerozom ima određeni stupanj disfunkcije mokraćnog mjehura. Problemi s mjehurom nastaju kada lezije utječu na živčane signale koji kontroliraju funkciju mjehura i mokraćnog sustava. Simptomi obično uključuju:

povećanu učestalost mokrenja
hitnost mokrenja
poteškoće s početkom mokrenja
noćno mokrenje
inkontinenciju
poteškoće s pražnjenjem mjehura.

Problemi s crijevima su također česti kod osoba s MS-om. Većina ima zatvor ili gubitak kontrole nad crijevima.

Seksualni problemi s MS-om

Seksualno uzbuđenje počinje u središnjem živčanom sustavu, kada mozak šalje poruke spolnim organima. Oštećenje ovih živaca uzrokuje da neki ljudi s multiplom sklerozom primijete promjene u seksualnoj želji, seksualnim aktivnostima i sposobnosti za orgazam.

Ostali simptomi MS-a, poput umora i boli, također mogu smanjiti seksualnu želju.

Kognitivne i emocionalne promjene s MS-om

Otprilike polovica svih ljudi s MS-om primijetit će kognitivne promjene koje uzrokuju:

poteškoće u pronalaženju riječi
gubitak pamćenja
poteškoće s brzinom obrade informacija.

Ostali simptomi MS-a

Manje uobičajeni simptomi koji pogađaju osobe s MS-om uključuju:

glavobolje
gubitak sluha
probleme s govorom
poteškoće s gutanjem
poteškoće s hodanjem
osjećaj svrbeža na tijelu
gubitak okusa.

Čimbenici rizika za MS

Multipla skleroza je autoimuna bolest koja oštećuje središnji živčani sustav. Točan uzrok nije jasan. Međutim, genetski i okolišni čimbenici vjerojatno igraju ulogu u njezinom nastanku.

Čimbenici koji povećavaju rizik od razvoja MS-a uključuju:

Dob: MS se najčešće pojavljuje kod ljudi u dobi između 20 i 40 godina. Međutim, može se pojaviti u bilo kojoj dobi.
Spol: stanje pogađa tri puta više žena nego muškaraca.
Obiteljska anamneza: Osoba koja ima člana obitelji s MS-om može imati veću vjerojatnost da će je razviti.
Infekcija: Nekoliko virusa može povećati rizik od MS-a, uključujući abnormalnu imunološku reakciju na Epstein-Barr virus, koji uzrokuje infektivnu mononukleozu.
Geografska regija: MS je češća u umjerenim klimatskim područjima nego u sunčanim regijama. Najmanje se pojavljuje u državama blizu ekvatora.
Rasa: MS može utjecati na ljude bilo kojeg podrijetla.

Kada se obratiti liječniku

Svatko s ranim simptomima MS-a bi se trebao bez odlaganja obratiti liječniku. Oštećenje središnjeg živčanog sustava se može dogoditi i prije nego što osoba osjeti simptome. Rana dijagnoza i liječenje mogu pružiti najbolje šanse za sprječavanje invaliditeta.

Neke vrste liječenja mogu usporiti napredovanje MS-a te mogu pomoći u ublažavanju simptoma kao što su bol, umor i problemi s mjehurom.

Vezani sadržaj: