Kolesterol u krvi: idealne i povišene vrijednosti, posljedice i prevencija

Iako ga često koristimo u negativnom kontekstu, kolesterol je tvar koja je neophodna za funkcioniranje organizma. Sastavni je dio stanične membrane i steroidnih hormona i bez njega tijelo ne može funkcionirati. Za njegovu proizvodnju zaslužna je jetra, a na njegovu razinu utječu prehrana bogata zasićenim mastima (većinom iz životinjskih namirnica) i životne navike. Razine kolesterola razlikuju se i ovisno o dobi, težini i spolu te genetici.

Poznavanje karakteristika i posljedica kolesterola ključno je za održavanje cjelokupnog zdravlja i smanjenje rizika od ozbiljnih bolesti poput bolesti srca. Gotovo se svaka osoba barem jednom tijekom života zapita kako smanjiti kolesterol.

• 5 znakova prema kojima liječnici gledaju imate li srčanu bolest

Kolesterol vrijednosti

Preporučene vrijednosti kolesterola su:

• Ukupni kolesterol < 5,0 mmol/l
• LDL kolesterol < 3,0mmol/l
• HDL kolesterol > 1,0 mmol/l za muškarce, odnosno > 1,2 mmol/l za žene

Povišen kolesterol

Prevelike količine kolesterola povećavaju rizik od kardiovaskularnih bolesti, koje su u populaciji izražene u prilično velikom postotku. S visokim kolesterolom možete razviti masne naslage u krvnim žilama, koje kada rastu otežavaju protok krvi kroz vaše arterije. Ponekad iz tih naslaga može nastati ugrušak koji uzrokuje srčani ili moždani udar, piše Mayo Clinic.

• Mirjana je s 39 godina imala moždani udar: 'Osjećaj nemoći je strašan i užasan'

Visoki kolesterol se može i naslijediti, ali često je rezultat nezdravog načina života. Zdrava prehrana, redovita tjelovježba i ponekad lijekovi mogu pomoći u smanjenju kolesterola.

Blago povišen kolesterol

Čak i blago povišen kolesterol u srednjim godinama života značajno povećava rizik osobe od srčanih bolesti, otkrivaju istraživanja. Za svako desetljeće u dobi od 35 do 55 godina, rizik od srčanih bolesti mogao bi porasti za gotovo 40%, pokazalo je istraživanje.

Iako neće svaka osoba s blagim ili umjereno povišenim kolesterolom morati započeti s liječenjem lijekovima, mogla bi imati koristi od promjene prehrane i više vježbanja, kaže dr. Ann Marie Navar-Boggan, glavna autorica istraživačkog rada objavljenog u časopisu Circulation, navodi BBC. Ono što radimo svojim krvnim žilama u 20-ima, 30-ima i 40-ima postavlja temelje za bolest u kasnijem životu, a ako čekamo na 50-e ili 60-e kako bismo razmišljali o prevenciji srčanih bolesti, važna prilika je već izgubljena, kaže ona.

Kolesterol simptomi

Visoki kolesterol u krvi može proći nezamijećeno, a otkriti ga možete pomoću krvnih testova. Osim simptoma poput ubrzanog rada srca i bolova u vratu i potiljku, ako imate trnce u rukama i nogama, liječniku se obratite i ako primijetite ove znakove visokog kolesterola koji bi se mogli pojaviti na vašim očima:

• žućkaste izrasline na kapcima (ksantelazma - masne naslage oko očiju)
• plavi, bijeli ili svjetlosivi prstenovi oko rožnice (taloženje masti u rožnici)

Kada posjetiti liječnika zbog kolesterola

Prema Nacionalnom institutu za srce, pluća i krv (NHLBI), prvi probir kolesterola trebao bi biti u dobi od 9 do 11 godina, a zatim se ponavljati svakih pet godina, piše Mayo Clinic. NHLBI također preporučuje da se probir kolesterola odvija svakih godinu do dvije za muškarce u dobi od 45 do 65 godina i za žene u dobi od 55 do 65 godina te jednom godišnje starijima od 65 godina.

Ako rezultati testa nisu u poželjnim rasponima, liječnik vam može preporučiti češća mjerenja. Također, liječnik vam može predložiti i češće testove ako imate obiteljsku anamnezu visokog kolesterola, srčanih bolesti ili drugih čimbenika rizika, poput dijabetesa ili visokog krvnog tlaka.

Vrste kolesterola: loš (LDL i VLDL) i dobar (HDL) kolesterol

Kako bi se kolesterol mogao transportirati krvlju iz jetre ili probavnog sustava do svake stanice i tkiva u organizmu, spaja se s određenim bjelančevinama u lipoproteine. Na temelju onoga što lipoproteini prenose, postoje različite vrste kolesterola. Najvažnije su vrste lipoproteina:

LDL kolesterol

Lipoproteini niske gustoće (LDL) se mogu nakupljati unutar zidova vaših krvnih žila, čineći ih tvrdim i uskim. Ponekad se mogu formirati u ugruške, koji ako zaglave u suženom prostoru uzrokuju srčani ili moždani udar. Zbog toga se LDL kolesterol često naziva "lošim" kolesterolom.

HDL kolesterol

Lipoprotein visoke gustoće (HDL) je poznat i kao "dobar" kolesterol jer uklanjanja višak kolesterola i vraća ga jetru gdje se razgrađuje i uklanja iz vašeg tijela. Što je niža koncentracija HDL-kolesterola u krvi, to je veći rizik za nastanak bolesti.

Razina HDL-a obično je niža kod ljudi koji imaju metabolički sindrom - stanje koje uključuje pretilost, povišeni krvni tlak i visoku razinu šećera u krvi.

Povećana tjelesna aktivnost, osim što vam pomaže da smršavite, može smanjiti vaše trigliceride, (najčešći tip masti u vašem tijelu) i povećati razinu HDL-a. Dovoljno je samo 60 minuta vježbanja umjerenog intenziteta tjedno.

Što se tiče prehrane, izbjegavajte trans masti jer mogu povećati LDL kolesterol i sniziti razinu HDL kolesterola. Hrana poput kolača i keksa, pržena hrana i neki margarini često sadrži trans masti pa ih ograničite. Također, zasićene masnoće se nalaze i u mesu i punomasnim mliječnim proizvodima.

Pušenje snižava razinu HDL-a, posebno kod žena, te povećava razinu LDL-a i trigliceride.

Umjerena uporaba alkohola može podići razinu HDL kolesterola, piše Mayo Clinic. Za zdrave osobe to znači jedno piće dnevno za žene i muškarce starije od 65 godina, te do dva pića dnevno za muškarce u dobi od 65 godina i mlađe. Međutim, previše alkohola može uzrokovati debljanje te povećati vaš krvni tlak i razinu triglicerida.

Razine HDL-a ponekad se poboljšavaju lijekovima koji se koriste za snižavanje razine LDL-a i triglicerida.

Trigliceridi

Trigliceridi spadaju u lipide (masnoće) i sintetiziraju se iz viška ugljikohidrata u prehrani. Mogu biti biljnog i životinjskog podrijetla, a nalaze se u: alkoholu, maslacu, prženoj hrani, punomasnom mlijeku, siru, vrhnju, masnom mesu, margarinu, tjestenini, pecivima, kolačima i keksima, gaziranim i zaslađenim pićima.

Najčešći uzrok povišenih triglicerida su:

• nedostatak fizičke aktivnosti,
• prekomjerna tjelesna težina,
• pušenje, preskakanje obroka i
• konzumiranje količinski velikih obroka.

Povišeni trigliceridi su zdravstveni problem koji je moguće regulirati pravilnom prehranom. Stoga, ako želite smanjiti trigliceride u krvi, nužno je smanjiti unos šećera i škroba, odnosno rafiniranih proizvoda od žitarica.

Čimbenici rizika

Genetika je nešto što ne možete kontrolirati, a dijelom može otežati vašem tijelu uklanjanje LDL kolesterola iz krvi ili njegovu razgradnju u jetri. S druge strane, neaktivnost, pretilost i nezdrava prehrana također doprinose štetnoj razini kolesterola i triglicerida, a spadaju u čimbenike na koje možete utjecati.

Čimbenici koji mogu povećati rizik od nezdrave razine kolesterola uključuju:

• Loša prehrana - jedenje previše zasićenih masti koje se nalaze se u masnom mesu i punomasnih mliječnih proizvoda ili trans masti koje se često nalaze u pakiranim grickalicama ili desertima, može rezultirati nezdravom razinom kolesterola.
• Pretilost - indeks tjelesne mase (BMI) od 30 ili više dovodi vas u opasnost od visokog kolesterola.
• Nedostatak vježbe - vježbanje pomaže u jačanju HDL-a vašeg tijela, "dobrog" kolesterola.
• Pušenje - može sniziti razinu "dobrog" kolesterola.
• Alkohol - previše alkohola može povećati vašu ukupnu razinu kolesterola.
• Starost - starenjem vaša jetra postaje manje sposobna za uklanjanje LDL kolesterola.

Na razinu kolesterola mogu utjecati i neka medicinska stanja: kronična bolest bubrega, dijabetes, HIV, hipotireoza, lupus te može biti pogoršana nekim vrstama lijekova koji se uzimaju za liječenje akni, raka, visokog krvnog tlaka, nepravilnog rada srca ili nakon transplantacije organa.

Komplikacije povišenog kolesterola

Visoki kolesterol može uzrokovati opasno nakupljanje kolesterola i drugih naslaga na zidovima vaših arterija (ateroskleroza). Ove naslage (plakovi) mogu smanjiti protok krvi kroz vaše arterije, što može uzrokovati komplikacije, kao što su:

• Bol u prsima - ako su zahvaćene arterije koje opskrbljuju vaše srce krvlju (koronarne arterije), možda imate bolove u prsima (angina) i druge simptome bolesti koronarnih arterija.
• Srčani udar - ako se plakovi pucaju, na mjestu pucanja plaka može nastati krvni ugrušak - blokirajući protok krvi ili oslobađajući se i začepljujući nizvodno arteriju. Ako prestane dotok krvi u dio srca, imat ćeš srčani udar.
• Moždani udar - slično srčanom udaru, moždani udar nastaje kada krvni ugrušak blokira protok krvi u dio mozga.

Kako smanjiti kolesterol?

Promjene načina života koje mogu pomoći sniziti kolesterol mogu vam pomoći da uopće ne dobijete visoki kolesterol. Evo nekoliko navika s kojima možete spriječili visoki kolesterol:

• Izbjegavajte slanu hranu
• Jedite više voća, povrća i cjelovitih žitarica
• Ograničite količinu životinjskih masti i u umjerenim količinama koristite dobre masti
• održavajte zdravu težinu
• Prestanite pušiti
• Vježbajte više puta tjedno najmanje 30 minuta
• Umjereno s alkoholom
• Smanjite stres

Banane i kolesterol

Kao i svi plodovi, banane su dobar izvor vlakana, osobito topljivih vlakana za koje je utvrđeno da pomaže u snižavanju kolesterola. Vežu kolesterol i tako omogućuju njegovo eliminiranje iz tijela. Jedna banana ima ukupno 2,40 g vlakana, a od toga je topivih 0,60 g, a netopivih 1,80 g.

Prema Cleveland Clinic, najbolji izvori su:

• grah
• zob
• ječam
• banane
• krumpir
• jabuke
• kruške

Vezani sadržaj:

• Prepoznajte visoki kolesterol prema ove 3 promjene na očima
• Svakodnevne navike koje povećavaju kolesterol
• Zašto trebate svaki dan jesti bademe?
• Što je hiperlipidemija?