Dermatologinja odgovara: Zašto je dermatitis kod djece sve češći i koje kožne bolesti možemo naslijediti?

Koža je naš najveći organ, stoga nije nepoznato da je mogu zahvatiti razne bolesti jednako kao i jetru, bubrege i ostale organe u tijelu. Iz tog razloga važno je tretirati ju na pravi način i na vrijeme saznati sve o simptomima koji bi mogli upućivati na neke nepravilnosti. Iako postoji više vrsta kožnih bolesti, pričali smo s dermatologinjom Lilianom Stojnić Soša iz Poliklinike Medico, koja nam je otkrila sve o najčešćim upalnim bolestima u Hrvatskoj, kožnim infekcijama te kako ih liječiti i preventirati.

Koje su najčešće upalne kožne bolesti u Hrvatskoj kod odraslih, kod djece školske dobi i kod beba?

Najčešće kožne upalne bolesti kod odraslih su različite vrste egzema, kontaktni egzem uzrokovan iritansima ili alergijom na neku tvar, seboroični dermatitis koji može biti lokaliziran na vlasištu (perutanje vlasišta) te na licu i trupu, upalne bolesti lokalizirane uglavnom na licu (akne, rozaceja), te kronična upalna bolest psorijaza.

Atopijski dermatitis najčešća je dermatoza dječje dobi i ujedno najčešća i najranija manifestacija atopijskih bolesti u djece, osobito tijekom prve godine života. U posljednjih 30 godina prevalencija ove bolesti porasla je dva do tri puta u industrijaliziranim zemljama i iznosi između 10 i 20%, a u odraslih 1-3%. Kod dojenčadi često vidimo prolazni seboroični dermatitis u prvim mjesecima života te pelenski dermatitis. Kod djece školske dobi početkom puberteta pojavljuju se akne.

Imaju li kožne bolesti genetsku predispoziciju?

Neke se kožne bolesti nasljeđuju preko određenih gena (genodermatoze) ili mogu nastati novonastalim mutacijama gena koje nastaju prije rođenja. Može se naslijediti sklonost nastanku bolesti kada osim nasljednih faktora djeluju i faktori okoline, npr. kod psorijaze ili atopijskog dermatitisa.

Kada govorimo o kožnim infekcijama, tko je u rizičnoj skupini?

Kožne infekcije mogu biti izazvane virusima, bakterijama i gljivama, a određeni tipovi HPV virusa uzrokuju spolne virusne bradavice, tzv. kondilome na genitalnom području. Dermatomikoze su bolesti kože, noktiju i kose uzrokovane gljivama. Gljivična infekcija kose mikrosporoza uzrokovana gljivom Microsporum canis je češća kod djece predškolske i rane školske dobi, a može nastati dodirom sa zaraženom životinjom, najčešće mačkom ili psom. Osobe određenih zanimanja koji dolaze u dodir sa životinjama i zemljom također mogu se češće inficirati gljivama.

Impetigo je bakterijska bolest čii se blagi oblici lako i uspješno izliječe, međutim kod novorođenčadi, male djece i djece s oslabljenim imunitetom infekcija se može proširiti u sustavnu infekciju. Također kod odraslih često ulazna vrata za nastanak bakterijske infekcije nazvane „crveni vjetar“ (erizipel) mogu biti oštećenja kože zbog gljivične infekcije između prstiju, kronične rane na potkoljenici te raspuklina na površini sluznica.

Općenito su infekcijama sklone osobe oslabljenog imunološkog odgovora, a to su osobe s kroničnim bolestima, npr. s šećernom bolesti, imunodeficijencijama, npr. osobe oboljele od AIDS-a, osobe koje uzimaju imunosupresivne lijekove, npr. transplantirane osobe ili citostatike radi malignih bolesti.

Kako tretiramo privremene, a kako trajne kožne bolesti?

Privremene kožne bolesti su prolazne i liječimo ih ovisno o uzroku, a neke mogu i spontano nestati, poput različitih osipa. Infektivne bolesti kože su obično prolazne te ćemo ih liječiti lokalnim ili sistemskim antibioticima, protuvirusnim i protugljivičnim lijekovima ovisno o tome što je uzročnik. Trajne kožne bolesti traju cijelog života. Dijagnosticirani poremećaji u razvoju kože mogu zahvatiti i druge organe pa postoje različiti sindromi te je njihovo liječenje kompleksno.

Terapija je uglavnom simptomatska, tako kod poremećaja orožnjavanja (ljuskava koža cijelog tijela, zadebljana koža dlanova i tabana) preporučujemo preparate za vlaženje i omekšavanje kože te ponekad sistemsku terapiju retinoidima (derivatima vitamina A).

Određene kožne bolesti ili poremećaji mogu nastati tijekom života. Možemo li se zaštititi i na koji način?

Zdrava i intaktna koža tvori čvrstu barijeru za prodor infekcije u kožu i dublje dijelove kože, dok oštećena koža i vlaga mogu pogodovati invaziji infektivnih uzročnika. Stoga je briga o očuvanju kožne barijere, dobra higijena kože i sprečavanje odnosno liječenje oštećenja kože jedan od načina zaštite. Korištenje zaštitnih krema kod bolesti s oštećenom kožnom barijerom, npr. kod atopijskog dermatitisa ili kontaktnog egzema šaka može pomoći učvrstiti kožu kao zaštitni omotač.

Zaštita od UV-zračenja izbjegavanjem i umjerenim izlaganjem sunčevim zrakama, izbjegavanje solarija te korištenjem preparata sa zaštitnim faktorima može predstavljati zaštitu od preranog starenja kože do nastanka kožnih malignih tumora.

Vezani sadržaj:

• Kako u pet koraka pobijediti gljivičnu infekciju na nogama
• Pelenski osip, kako ga izbjeći
• Simptomi gljivične infekcije na nogama i kako je učinkovito liječiti