Zarazna bolest od čije epidemije na Balkanu stručnjaci strahuju: simptomi, opasnosti i liječenje

Izvor slike: 123RF

Francuska novinska agencija AFP nedavno je izvijestila o visokom riziku od nove epidemije ospica u Crnoj Gori i susjednim zemljama na Balkanu zbog dramatičnog pada cijepljenja, a posebno i zbog dezinformacija u vrijeme pandemije Covid-19.

"Rizik izbijanja epidemije ospica je visok. Uvoz virusa ospica samo je pitanje vremena... čim se uveze u podložnu populaciju, počet će širenje”, rekao je za AFP Dragan Janković, službenik za imunizaciju u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO).

Ospice simptomi

O ospicama, načinu širenja, simptomima, liječenju, mogućim komplikacijama i cijepljenju protiv ove bolesti, razgovarali smo s dr. sc. Lornom Stemberger Marić, spec. pedijatrijske infektologije iz Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević", Zavoda za infektivne bolesti djece te Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

“Ospice su jedna od najzaraznijih virusnih bolesti. Nakon prosječne inkubacije od 10 do 12 dana prvo se javlja povišena tjelesna temperatura, zatim curenje iz nosa, suhi kašalj te crvenilo i suzenje očiju. Također, pojavljuju se karakteristične Koplikove pjege (sitna bijela zrnca) na sluznici usne šupljine s unutrašnje strane obraza. Nakon par dana javlja se specifičan osip po koži, najprije iza ušiju i po licu, koji se postupno širi od glave, preko trupa do ekstremiteta. Osip traje 4-5 dana, a potom izblijedi. Najčešće se javljaju u kasnu zimu i rano proljeće. Uzročnik je virus morbila koji spada u skupinu Paramyxoviridae”, kaže pedijatrijska infektologinja.

Ospice širenje

Liječnica objašnjava da je to respiratorni virus koji se prenosi kapljičnim putem (virus se širi govorom, kašljanjem i kihanjem), odnosno izravnim kontaktom s bolesnikom tj. njegovim sekretima iz usta i nosa, ali i preko predmeta kontaminiranih kapljicama zaražene osobe. Izvor zaraze je bolesnik 4 dana prije i 3-4 dana nakon izbijanja osipa. Budući da se virus vrlo lako prenosi s čovjeka na čovjeka, zarazit će se više od 90% osoba koje su bile u kontaktu s bolesnikom ako nisu cijepljene ili nisu preboljele ospice.

Ospice komplikacije

Pedijatrijska infektologinja upozorava i da su ospice virusna bolest s jednom od najvećih stopa komplikacija. "Najčešće komplikacije su upala srednjeg uha i upala pluća, a u visokom postotku (cca 1 na 1000-2000 bolesnika!) se može javiti i encefalitis (upala mozga) koja ima i vrlo visoku smrtnost. Prema posljednjim podacima u Europskoj uniji godišnje se registrira 1 umrli na tisuću oboljelih od ospica. U najvećem riziku od komplikacija i smrti su mala djeca do 2 godine, trudnice te osobe s oštećenim imunološkim sustavom. Neko vrijeme nakon preboljenja ospica, osoba ima narušen imunološki sustav, a u malog broja oboljelih se godinama nakon preboljenja može javiti smrtonosna komplikacija na mozgu - SSPE (subakutni sklerozirajući panencefalitis)", kaže te dodaje da nema specifičnog lijeka ove bolesti, liječi se simptomatski/suportivno.

Ospice cijepljenje

Dr. Stemberger Marić pojašnjava da od ospica mogu oboljeti sve osobe koje ili nisu preboljele ospice ili nisu uspješno cijepljene dvjema dozama cjepiva. Djeca majki koje su preboljele ospice ili su cijepljene protiv ospica, mogu biti zaštićena od ospica u prvih nekoliko mjeseci života. Jedna doza cjepiva pruža zaštitu u 95% cijepljenih, a dvije doze u više od 99% cijepljenih. Imunost nikad nije 100-postotna, ali je vrlo visoka i ona traje gotovo doživotno.

"Najučinkovitija mjera prevencije je upravo cijepljenje koje se provodi kombiniranim cjepivom protiv ospica, zaušnjaka i rubeole. U Hrvatskoj se cijepljenje provodi u dvije doze; prva doza nakon navršene prve godine života i druga doza prilikom upisa u prvi razred osnovne škole. Ako se postigne procijepljenost populacije od preko 95% smatra se da se bolest ne može javiti u epidemijskom obliku jer je postignut tzv. kolektivni ili imunitet krda. Cjepivo protiv ospica u svijetu je u uporabi dugi niz godina i pokazalo se vrlo sigurno i učinkovito", kaže te dodaje da se nakon uvođenja cijepljenja protiv ospica broj oboljelih se znatno smanjio.

"Prije 1968. g. (kad je u Hrvatsku uvedeno obavezno cijepljenje protiv ospica), prosječan godišnji broj oboljelih bio je oko 15 000, dok je u posljednjih desetak godina u Hrvatskoj taj broj bio ispod 20, s izuzetkom dvije epidemije (2015. i 2018.). Najveći problem je kontinuirani pad procijepljenosti djece predškolske dobi, koja ako je ispod minimalnih 95%, može dovesti do pojave epidemije", rekla je dr. Stemberger Marić koju smo pitali i za trenutnu situaciju u našoj te susjednim zemljama.

"Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, u susjednoj Crnoj Gori je samo 23,8 posto djece cijepljeno s obje doze cjepiva protiv ospica (podaci za 2020.). U Sjevernoj Makedoniji, 63 posto djece je cijepljeno prvom dozom, dok je u Srbiji cjepivo primilo 78 posto djece. Također, s obzirom na povećan broj izbjeglica iz Ukrajine i činjenicu da je Ukrajina do prije nekoliko godina imala vrlo niske cijepne obuhvate, posebnu pažnju treba obratiti na ranu detekciju zaraznih bolesti među kojima su svakako i ospice", objasnila nam je pedijatrijska infektologinja.