Do 2050. bi moglo umrijeti 39 milijuna ljudi - otpornost bakterija na antibiotike je rastući problem

Više od 39 milijuna ljudi diljem svijeta moglo bi umrijeti od infekcija izazvanih bakterijama koje su otporne na antibiotike tijekom sljedećih 25 godina, otkriva studija objavljena u akademskom časopisu The Lancet.

• Što je antimikrobna rezistencija?

Prema studiji, otpornost bakterija na antibiotike je krivac za smrt više od milijun ljudi svake godine između 1990. i 2021. godine. Ovo otkriće ističe važnost intervencija poput sprječavanja infekcija, cijepljenja, smanjenja nepotrebne upotrebe antibiotika i istraživanja novih lijekova kako bi se smanjio broj smrti zbog otpornosti na antibiotike, koji se očekuje do 2050. godine.

Procjene nove studije obuhvatile su 22 patogena, 84 kombinacije patogena i lijekova te 11 vrsta infekcija (poput meningitisa, infekcija krvi i drugih), među osobama svih uzrasta u 204 zemlje i teritorija. Te procjene su napravljene na temelju 520 milijuna zapisa iz različitih izvora, uključujući bolničke podatke, podatke o smrtnim slučajevima i upotrebi antibiotika.

Autori studije procjenjuju da će smrtnost zbog otpornosti bakterija na antibiotike rasti u nadolazećim desetljećima na temelju trenutnih trendova, s 1,91 milijunom godišnjih smrtnih slučajeva do 2050., prenosi IHME (Institute for Health Metrics Evaluation).

Ukupno, između 2025. i 2050. procjenjuje se da će otpornost na antibiotike izravno dovesti do više od 39 milijuna smrti i biti povezana sa 169 milijuna smrtnih slučajeva.

Očekuje se da će Južna Azija, uključujući zemlje poput Indije, Pakistana i Bangladeša, imati najviše smrtnih slučajeva, s procjenom od 11,8 milijuna smrti između 2025. i 2050. godine. Visoka smrtnost predviđa se i u drugim dijelovima južne i istočne Azije te subsaharske Afrike.

Kako se boriti protiv otpornosti bakterija na antibiotike?

Prema uputama Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije, postoji nekoliko ključnih mjera koje možete poduzeti.

• Ne uzimajte antibiotike kod prehlade, gripe i drugih virusnih infekcija jer antibiotici na njih ne djeluju.
• Lijekove, a posebno antibiotike uzimajte isključivo po preporuci liječnika ili ljekarnika.
• Nemojte inzistirati od vašeg liječnika da vam prepiše antibiotike ako je prethodno rekao da vam ne trebaju.
• Ne dijelite antibiotike drugima i ne uzimajte antibiotike od drugih.
• Antibiotike kojima je istekao rok ili koje više ne trebate ne bacajte u smeće, WC školjku i slično jer će tako taj antibiotik dospjeti u okoliš, što može povećati rezistenciju bakterija. Odnesite ih u reciklažno dvorište ili ljekarnu na propisno zbrinjavanje.
• Spriječite nastanak zaraznih bolesti redovitim pranjem ruku, cijepljenjem, odgovornim spolnim ponašanjem, prekrivanjem usta i nosa kada kašljete ili kišete.
• Ako ste farmer i radite sa životinjama ili imate kućnog ljubimca, osigurajte higijenske uvjete, kako bi smanjili upotrebu antibiotika.

Vezani sadržaj:

• Što je "bolest X" i trebamo li se bojati iduće pandemije? Pitali smo imunologa Zlatka Trobonjaču
• Trebamo li se bojati koronavirusa ove jeseni? Pitali smo imunologa