Ovih 14 svakodnevnih navika trebate se što prije riješiti

Izvor slike: 123RF

Vjerojatno nema osobe koja nije sklona barem jednoj od ovih navika, od kojih neke mogu naštetiti tijelu, a neke i ozbiljno narušiti zdravlje.

Pucketanje prstiju

Navika pucketanja prstiju nije dobra za vas, ali ni za osobe u vašoj okolini jer ih ovaj zvuk vrlo vjerojatno iritira. Osobe koje to učestalo rade s vremenom će razviti veću sklonost oticanju ruku i slabijem stisku, ali i veći rizik za pojavu artritisa. Razlog leži u tome što se u zglobovima nalazi sinovijalna tekućina koja ih čuva, podmazuje i utječe na pokretljivost. Plinovi otopljeni u toj tekućini stvaraju mikroskopske mjehuriće koji pucaju i stvaraju zvuk ako se prsti stalno vuku prema van ili izvijaju.

Griženje noktiju

Griženje noktiju nije samo ružna navika, oštećuje zube i iritira kožicu oko noktiju zbog čega može doći do infekcija. Stavljanjem prstiju u usta prenose se bakterije čime se povećava šansa za razvoj prehlade i drugih bolesti. Osim toga, osoba koja grize nokte djeluje neuravnotežene i nervozno.

Ako nokte grizete jer ste pod stresom, počnite se baviti nekom tjelesnom aktivnošću jer će pomoći u izbacivanju stresa i usmjeriti vašu pažnju na nešto drugo. Ako i dalje ništa ne pomaže, potražite savjet liječnika.

Premalo sna

Ne spavate li noću dovoljno, s vremenom ćete se po danu početi pretvarati u pospanog zombija. Ljudi kada su umorni teško funkcioniraju, a koncentracija i usredotočenost na dnevne zadatke mnogo su slabiji.

Nedovoljno sna nosi i razne zdravstvene rizike, visoki krvni tlak, srčane bolesti, dijabetes i depresiju. Uvedite rutinu spavanja i držite se toga. Učinite sve da spavate između sedam i osam sati svakoga dana.

Slušalice u ušima

Jačina normalnog razgovora iznosi između 50 i 60 decibela, stoga da biste bili sigurni da vam neće oštetiti sluh, glasnoća u slušalicama ne bi smjela biti viša od 70 decibela, a vrijeme slušanja treba ograničiti na jedan sat. Predugo i preglasno slušanje glazbe povećava opasnost za nagluhost u starijim godinama. Gubitak sluha u starijoj dobi povezan je s problemima razmišljanja, pa čak i gubitkom moždanog tkiva.

Surfanje prije spavanja

Plava svjetlost koju emitiraju elektroničke naprave poput telefona, računala i TV-a može poremetiti san. Neke studije pokazale su da je previše noćne svjetlosti bilo koje vrste povezano s rizikom obolijevanja od raka, osobito dojke i prostate, dijabetesom, pretilosti i bolesti srca. Umirite se prije odlaska na spavanje, a želite li nešto pročitati, radije čitajte knjigu. Spavaća soba treba biti mjesto za odmor, dakle tamna i tiha.

Previše sjedenja

Većina ljudi danas previše sjedi. Problem je što mnogi zbog prirode posla moraju za računalom provesti sate i sate, a sjedenje usporava metabolizam i loše utječe na tjelesnu težinu. Povezano je i s drugim zdravstvenim problemima kao što su bolovi u leđima i bolesti srca. Ako morate puno sjediti na radnom mjestu, povremeno prošećite ili se istegnite. I deset minuta hodanja svakog dana već će biti pozitivan pomak.

Previše alkohola

Muškarci koji popiju više od 14 alkoholnih pića tjedno, a žene više od sedam imaju veći rizik za razvoj bubrežnih bolesti, bolest jetre, probavnih i srčanih problema, oštećenja kostiju pa čak i nekih vrsta raka. Istraživanja su pokazala da umjereno konzumiranje alkohola, a to podrazumijeva jedno piće dnevno za žene i dva za muškarce, ne šteti, ali ako ne pijete, nemojte ni početi.

Previše hrane

Ako jedete previše, čak i zdravu hranu, vjerojatno ćete dobiti na težini, a predebeli ljudi imaju povećan rizik za srčane bolesti, razvoj dijabetesa i visokog krvnog tlaka, a može povećati šanse za određene vrste raka. Pazite na veličine porcija i izbjegavajte grickanje ispred televizora čak i ako se radi o zdravim grickalicama.

Brza hrana

Gazirani sokovi, slatkiši i kolači imaju puno kalorija i nimalo nutritivno vrijednih sastojaka, a sav šećer vrlo brzo odlazi u krv. Pretjerivanje s takvom hranom povezuje se s ozbiljnim zdravstvenim problemima poput pretilosti, dijabetesa i bolesti srca. Složeni ugljikohidrati s više vlakana i hranjivih sastojaka kao što su cjelovite žitarice, voće i povrće, dobre masnoće iz orašastih plodova i sjemenki trebali bi biti dio vaše prehrane.

Samoća

Nije važno koliko ljudi poznate ili koliko često ih vidite - važno je da se osjećate povezano s drugima. Ako često samujete, vjerojatno imate visoki krvni tlak, patite od depresije, upala ili Alzheimerove bolesti. Ako se osjećate sami, pridružite se društvenom klubu, spojite se s obitelji, prijateljima ili započnite nešto novo u životu, naučite igrati tenis, šah ili neku drugu društvenu igru.

Loša oralna higijena

Nije dovoljno samo četkati zube, jer da biste temeljito očistili zube i oslobodili se plaka, ljepljivog i bakterijama ispunjenog filma koji uzrokuje karijes i kvarenje zuba, treba ih temeljito čistiti i koncem. Previše plaka također može dovesti do bolesti desni, teškog stanja koje je povezano s drugim zdravstvenim problemima poput moždanog udara, bolesti srca i dijabetesa.

Solarij

Iako je trend odlaska u solariji već davno prošao, a preplanuli ten je odavno "out", neki još ne mogu odoljeti ležanju pod umjetnim svjetlima, a to može štetiti koži i dovesti do ozbiljnih posljedica, čak i raka. Losioni za samotamnjenje i pilule za sunčanje sigurniji su izbor.

Pušenje

Ova loša navika porazno utječe na gotovo svaki organ u tijelu. Može dovesti do bolesti srca, raka, dijabetesa, moždanog udara, bronhitisa, KOPB-a i drugih zdravstvenih problema. Također povećava rizik od tuberkuloze, problema s očima i imunoloških poremećaja poput reumatoidnog artritisa. A ako provodite dosta vremena u blizini nekoga tko puši, vjerojatno ćete imati astmu, srčanu bolest, rak pluća ili moždani udar. Razgovarajte s liječnikom o prestanku pušenja.

Prebrzo jedenje

Nećete uživati u jelu ako u sebe prebrzo trpate hranu, a vjerojatno ćete se i prejesti i tijekom dana pojesti puno više nego što biste trebali. Ako usporite, prije ćete osjetiti sitost. Usredotočite se tijekom jela na ono što jedete, posvetite se obroku, dulje žvačite i uživajte u svakom zalogaju.