Stomatologinja o dentalnim implantatima: 10 mitova u koje morate prestati vjerovati

Stomatologinja o dentalnim implantatima: 10 mitova u koje morate prestati vjerovati

Stomatologinja o dentalnim implantatima: 10 mitova u koje morate prestati vjerovati
  • Objavljeno: Petak, 26.05.2023.
  • Prosječno vrijeme čitanja:
  • Broj riječi:
Izvor slike: Canva

Gubitak trajnog zuba, posebno ako je taj nedostatak uočljiv dok govorite ili se smijete, vjerojatno će se loše odraziti na vaše samopouzdanje. Međutim, nije riječ samo o estetskom problemu, nego i o ozbiljnoj prijetnji za oralno zdravlje. Poteškoće sa žvakanjem i govorom, problemi s desnima, pomicanje preostalih zuba i njihovo pojačano trošenje samo su neke od posljedica, a može doći i do gubitka koštanog tkiva te poteškoća vezanih uz funkciju zgloba koji povezuje čeljust s ostatkom lubanje.

Uz razvoj tehnologije, dentalna protetika, kao stomatološka disciplina čija je zadaća nadoknaditi izgubljeni zub, više zuba ili sve zube, danas nudi vrlo praktična, izdržljiva i estetski prihvatljiva rješenja za ovaj problem. Dentalni implantati pokazali su se kao posebno dobro rješenje, a njihova je ugradnja zahvat s najvećim postotkom uspješnosti. Unatoč tome, još uvijek postoji nekoliko uvriježenih mitova o njima, a zašto u njih treba prestati vjerovati objasnila nam je dr. sc. Marijana Bićanić, univ. mag. med. dent. iz Poliklinike dentalne medicine Minerva.

Dr. sc. Marijana Bićanić, univ. mag. med. dent., specijalistica dentalne protetike

Mit #1: Dentalni implantati izgledaju neprirodno

Zubne proteze često su lako uočljive pa mnogi misle da je to slučaj i s implantatima, međutim, istina je potpuna suprotna. Dentalni implantat je titanski vijak koji se ugrađuje u ležište čeljusne kosti te oponaša korijen izgubljenog zuba. Svaki implantat je nadopunjen fiksnom nadogradnjom, mostom ili krunicom, izrađenom na temelju digitalnog otiska koji pruža točnu i preciznu informaciju o situaciji u ustima. Drugim riječima, korištenjem napredne tehnologije postiže se izgled najsličniji prirodnim zubima, a takav je nadomjestak nemoguće razlikovati od susjednih zuba dok se smijete ili govorite.

Mit #2: Dentalni implantati otežavaju žvakanje i govor

Ne postoji razlog zbog kojeg bi dentalni implantati mogli otežavati žvakanje i govor. Nakon ugradnje, oni postaju trajni i neodvojivi dio usne šupljine i u potpunosti funkcioniraju kao prirodni zubi. Naravno, nakon ugradnje implantata, kao i nakon svakog operativnog zahvata potrebno je nekoliko dana za cijeljenje rane. Pridržavajući se postoperativnih uputa u moguće je normalno funkcionirati nakon zahvata i vrlo brzo se vratiti svojim uobičajenim obvezama i navikama.

Mit #3: Proces ugradnje dentalnih implantata je bolan

Proces ugradnje implantata nije bolan jer se zahvat izvodi u lokalnoj anesteziji. Nakon ugradnje i prestanka djelovanja anestezije javit će se lagana bol, slična onoj nakon vađenja zuba, no taj se problem najčešće uspješno rješava lijekovima protiv bolova koji se izdaju bez recepta. Postoperativni bolovi najviše ovise o težini zahvata pa, ako je potrebno, liječnik može prepisati i jače lijekove protiv bolova.

Mit #4: Proces ugradnje dentalnih implantata predugo traje

Je li riječ o istini ili mitu, u ovom je slučaju stvar subjektivne procjene. Sam postupak ugradnje implantata ne traje dugo, no važno je znati da čitav proces uključuje više koraka. "Svakoj ugradnji dentalnih implantata prethodi detaljan klinički pregled uz analizu rentgenske slike, odnosno CBCT snimke. Ona je vrlo važna jer nam omogućuje analizu u sve tri dimenzije zbog čega planiranje zahvata i prostorno smještanje dentalnog implantata s obzirom na alveolarnu kost na rentgenskoj snimci postaje istovjetno zahvatu koji ćemo izvesti u usnoj šupljini. Na taj način radimo 100% sigurnu dentalnu implantologiju čime se mogućnost komplikacija svodi na najmanju moguću mjeru budući da se radi o kontroliranom postupku."

Nakon ugradnje implantata slijedi period tijekom kojeg se između implantata i vitalnog koštanog tkiva stvara funkcionalna i strukturna veza. Kad je riječ o gornjoj čeljusti, taj period traje 4 mjeseca, dok kod donje traje 3 mjeseca. Tek nakon toga implantat je stabilan u kosti i spreman za opterećenje, odnosno za završetak procesa.

Mit #5: Dentalni implantat nije dovoljno brzo rješenje za gubitak prednjeg zuba

Gubitak prednjeg zuba može biti poseban izvor stresa jer je lako uočljiv svima iz neposrednog okruženja, a mnogi se pitaju je li dentalni implantat dobro rješenje jer čitav proces traje nekoliko mjeseci. Dobro je znati da se u takvim slučajevima nakon ugradnje samog implantata na njega postavlja privremena krunica.

"Današnje znanje i vještine oralnog kirurga i specijaliste dentalne protetike te suvremena tehnologija ne dovode vas u situaciju da hodate svijetom bez prednjeg zuba", kaže doktorica Bićanić i pojašnjava: "U situacijama gubitka zuba u prednjem segmentu usne šupljine odmah nakon ugradnje dentalnog implantata uzimamo otisak i izrađujemo privremenu krunicu na vijak koja je oblikom, bojom i veličinom identična zubu koji nedostaje. Ono što je različito od trajne krunice jest materijal od kojeg je izrađena te činjenica da ju stavljamo izvan funkcije kako ne bismo preopteretili dentalni implantat i time ugrozili njegovu oseointegraciju. Tim postupkom u najbržem je mogućem vremenu vraćena estetika osmijeha te je u potpunosti omogućena socijalna interakcija bez srama i prekrivanja usta prilikom smijeha i govora."

Mit #6: Dentalni implantat nije potreban ako se ne vidi da zub nedostaje

Gubitak stražnjeg zuba ili više njih ne predstavlja estetski problem i zbog toga se takva situacija vrlo često ne rješava pravovremeno. Kao što je ranije navedeno, posljedica su promjene koje negativno utječu na funkciju, raspored preostalih zuba, preraspodjelu opterećenja koje se prenosi na preostale zube, žvačne mišiće te posljedično čeljusni zglob.

"Zubi koji se nalaze uz novonastali bezubi prostor počinju se pomicati tražeći svog susjeda - onog do sebe te onog u suprotnoj čeljusti. Ako se problem ne riješi na vrijeme, zubi će se nagnuti u bezubi prostor, što će onemogućiti naknadnu ugradnju dentalnog implantata. Ako takve zube brusimo kako bismo postavili most, neke stijenke zuba nosača budućeg mosta moramo brusiti više nego bi to u normalnim uvjetima bilo potrebno kako bi ih isparalelizirali. Na taj smo način bliže zubnoj pulpi i postoji velika mogućnost da ju otvorimo te je tada zube potrebno devitalizirati i endodontski liječiti. Vitalan zub postaje avitalan, a troškovi zahvata veći."

Mit #7: Dentalni implantati imaju vrlo ograničen vijek

Uz pravilnu brigu o dentalnim implantatima, koja uključuje redovno četkanje i čišćenje zubnim koncem te pravovremene posjete stomatologu, možete si osigurati da oni zaista budu dugotrajno rješenje. Dok zubne proteze obično imaju vijek trajanja između pet i deset godina, implantati mogu trajati i do 40 godina.

"U prilog sigurnosti i uspješnosti postupka ugradnje dentalnih implantata govori i činjenica da u Poliklinici Minerva svojim pacijentima dajemo doživotnu garanciju na dentalne implantate", kaže doktorica Bićanić. "Radimo s implantološkim sistemom vodećeg svjetskog švicarskog Brenda Nobel Biocare. Ugradnja dentalnih implantata najuspješniji je zahvat u dentalnoj medicini, a ako je pravilno indiciran i izveden, pacijentova je jedina zadaća redovita i ispravna oralna higijena te redoviti kontrolni pregledi."

Mit #8: "Klasični" most je bolja opcija od dentalnih implantata

Mostovi koji kao nosače koriste zdrave zube financijski su pristupačnija i, na prvi pogled, manje invazivna opcija od ugradnje dentalnih implantata. No, iako uspješno prikrivaju nedostatak zuba ili nekoliko njih, dugoročno mogu utjecati na gubitak koštane mase, širenje karijesa i doprinijeti razvoju bolesti zubnog mesa.

"Kako bismo izradili most primorani smo brusiti susjedne zube. Vrlo često takvi zubi su potpuno zdravi, a brušenjem ih 'žrtvujemo'. Osim toga, održavanje higijene oko zubnih mostova je zahtjevnije. Naime, ne postoje slobodni međuzubni prostori pa, osim što naša zubna četkica ne može doprijeti na sva mjesta, ni slina ne može otplaviti sve ono što mi ne očistimo. Pacijenti bi trebali usvojiti nove vještine čišćenja sa specijaliziranim zubnim koncima, a to nažalost gotovo nikad ne rade. Uslijed neadekvatne higijene, pojavljuju se i prve promjene na zubnom mesu, poput upala i krvarenja."

Takvi problemi uspješno se izbjegavaju dentalnim implantatima jer oni nadoknađuju samo izgubljenu žvačnu jedinicu oponašajući pritom njezin prirodan položaj, veličinu i međusobni odnos s preostalim zubima. Dakle, dentalni implantati nemaju negativan učinak na prirodne zube i njihovo okruženje. Dapače, pomažu u ograničavanju gubitka kosti i čine funkcijsko jedinstvo sa zubima koji ih okružuju.

Mit #9: Samo mlađe osobe su kandidati za ugradnju dentalnih implantata

Dob nije ključan faktor prilikom procjene je li određena osoba dobar kandidat za ugradnju implantata. "Donja dobna granica za ugradnju dentalnih implantata je 18 godina dok gornja dobna granica ne postoji. Osnovni preduvjet za uspješnost zahvata jest opće zdravlje pacijenta i odsutnost sistemskih bolesti. Uz anamnezu, prikupljaju se podaci temeljitim kliničkim pregledom te analizom RTG dijagnostike. Od posebnog su nam interesa visina, debljina te gustoća čeljusne kosti, kao i zdravlje desni i potpornog aparata zuba - parodontnog ligamenta."

Dakle, dob sama po sebi ne predstavlja ograničenje, no treba imati na umu da stariji pacijenti češće imaju zdravstvene probleme koji mogu predstavljati prepreku, što uključuje i uzimanje lijekova koji se mogu loše odraziti na oralno zdravlje. Osim toga, doktorica Bićanić naglašava: "Relativna kontraindikacija su neke loše navike, na primjer pušenje, te određene sistemske bolesti kontrolirane lijekovima i pod kontrolom liječnika specijalista. U tom slučaju nerijetko se konzultiramo s liječnikom koji liječi postojeću bolest ili je lijekovima drži pod kontrolom kako bismo izbjegli bilo kakav potencijalni rizik od komplikacija."

Mit #10: Svaki stomatolog može ugraditi dentalne implantate

Kad je riječ o dentalnim implantatima, jako je važno tko ih ugrađuje jer takav zahvat zahtijeva korištenje suvremene tehnologije i materijala, ali i visoku razinu stručnosti medicinskog osoblja. U Poliklinici Minerva ugradnju dentalnih implantata izvodi iskusan specijalist oralne kirurgije, dok je za protetski dio zadužen specijalist dentalne protetike. Multidisciplinarnim pristupom osigurava se izvrsnost izvedbe jer svaki specijalist obavlja dio posla vezanog uz svoju granu dentalne medicine.

Ako razmišljate o dentalnim implantatima, ali niste sigurni jeste li dobar kandidat, ili vas muči nedostatak zuba, a još niste odlučili kako ga riješiti, odgovore na sva svoja pitanja možete dobiti u Poliklinici Minerva. Poliklinika Minerva nedavno je otvorena u centru Zagreba, a pruža specijalističke usluge dentalne protetike, oralne kirurgije, dentalne implantologije, parodontologije, restaurativne stomatologije i endodoncije te RTG dijagnostike.

Na čelu tima je dr.sc. Marijana Bićanić, univ.mag.med.dent, koja je svoje bogato radno iskustvo stjecala radom u privatnoj praksi dentalne medicine te putem brojnih teorijskih i praktičnih edukacija, kongresa i tečajeva trajnog usavršavanja. Stručnost čitavog tima, ali i korištenje najsuvremenije tehnologije i materijala jamči vrhunsku uslugu te pruža osjećaj sigurnosti pacijentima Poliklinike Minerva.

Za više informacija posjetite web stranicu Poliklinike Minerva, a za sve upite možete se obratiti putem kontakt obrasca ili pozivom na broj 099 8124 848.

Vitashop

Najnovije

Najčitanije