Prehrana za dugovječnost: Što i kada trebamo jesti?

Niz znanstvenih istraživanja koja se provode godinama znanstvenicima omogućuje jasniju sliku o tome kakva prehrana pruža najbolje šanse za duži, zdraviji život. U studiji koja obuhvaća brojne prijašnje studije i promišljanjem o prehrani s različitih aspekata, od sastava hrane i unosa kalorija do duljine te učestalosti posta, a sve u cilju otkrivanja tajne postizanja dugovječnosti, bavili su se i Valter Longo, profesor gerontologije sa Sveučilišta Južne Kalifornije iz Los Angelesa i Rozalyn Anderson sa Sveučilišta u Wisconsinu.

"Istražili smo vezu između hranjivih tvari, posta, gena i dugovječnosti kod kratkoživućih vrsta i povezali smo te veze s kliničkim i epidemiološkim studijama provedenim na primatima i ljudima, uključujući i stogodišnjake", rekao je Longo i dodao da se pomoću podataka temeljenih na više od stoljeća istraživanja može početi definirati prehranu dugovječnosti, odnosno postaviti temelj za prehrambenu preporuku i buduća istraživanja, piše Eurekalert.

Prema stotinama istraživanja koje su pregledali, a koje su uključivale i analizu popularnih dijeta poput keto dijete, vegetarijanske, veganske te mediteranske prehrane, zaključili su da bi „dijeta dugovječnosti“ trebala uključivati umjeren do visok unos ugljikohidrata iz nerafiniranih izvora, nizak, ali dovoljan protein iz uglavnom biljnih izvora i dovoljno masti na biljnoj bazi da osiguraju oko 30 posto energetskih potreba. U idealnom slučaju, svi dnevni obroci dogodili bi se unutar prozora od 11-12 sati, omogućujući dnevno razdoblje posta, a petodnevni ciklus prehrane natašte svaka 3-4 mjeseca također može pomoći u smanjenju inzulinske rezistencije, krvnog tlaka i drugih čimbenika rizika za osobe s povećanim rizikom od bolesti, dodao je Longo.

• Keto dijeta: prednosti i nedostaci

Osim ispitivanja podataka o životnom vijeku iz epidemioloških studija, tim je ove studije povezao sa specifičnim prehrambenim čimbenicima koji utječu na nekoliko genetskih putova koji reguliraju dugovječnost koje dijele životinje i ljudi, a koji također utječu na markere za rizik od bolesti, uključujući razine inzulina, C-reaktivnih proteina, faktora rasta sličnog inzulinu 1 i kolesterola.

Opisao je i unos koje hrane bi se trebao smanjiti te kako bi prehrana za dugovječnost trebala izgledati. Preporučuje puno mahunarki, cjelovitih žitarica, povrća i ribe, orašastih plodova i maslinovog ulja, a savjetuje i izbjegavanje crvenog i prerađenog mesa, rafiniranih žitarica i šećera, konzumaciju manjih količina bijelog mesa te malo tamne čokolade.

Sljedeći korak u istraživanju prehrane za dugovječnost je studija koja će se provesti nad 500 osoba u južnoj Italiji, rekao je Longo. Prehrana dugovječnosti ima veze i s uobičajenom prehranom u tim zajednicama poznatim po velikom broju ljudi u dobi od 100 ili više godina. Osim općih karakteristika, prehranu dugovječnosti treba prilagoditi pojedincima na temelju spola, dobi, zdravstvenog stanja i genetike, istaknuo je. Na primjer, ljudi stariji od 65 godina možda će morati povećati proteine, kaže Long.

Onima koji žele optimizirati svoju prehranu za dugovječnost, savjetuje razgovor s liječnikom specijaliziranim za prehranu, s naglaskom na manje promjene koje se mogu usvojiti za cijeli život. "Dijeta za dugovječnost nije namijenjena samo izazivanju mršavljenja, već način života usmjeren na usporavanje starenja te kao preventivna mjera pomoći u izbjegavanju pobola i održavanju zdravlja u poodmakloj dobi", rekao je.

Vezani sadržaj:

• Veliki vodič: sve što trebate znati o dijetama!
• Što je nutrigenetika i zašto je važna za vaš plan prehrane?
• Otkrivamo 29 najboljih proteina za mršavljenje