Ugledni zagrebački psihijatar o suicidu: "Trebamo manje moralizirati, a više težiti razumijevanju"

U Hrvatskoj su zabilježene više stope smrtnosti od suicida od prosjeka stopa za zemlje EU članice, a samoubojstva su među vodećim uzrocima smrti od ozljeda, prema podacima Registra izvršenih samoubojstava Hrvatske koji je osnovan 1986. godine u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo. I u Hrvatskoj i u svijetu, samoubojstva su češća među muškarcima, a njihov broj raste s godinama života - u najvećem broju slučajeva žrtve su starije od 65 godina.

• Psihijatrica otkriva: Pet mitova o depresiji u koje ne smijete vjerovati

"Suicidalnost je odraz lošeg zdravlja, odnosno nepostizanja mjere u bitnim sastavnicama zdravlja. Zdravlje zahtijeva sklad i rezonanciju više elemenata ljudske egzistencije – tijela, psihe, socijalnih faktora, a važna je i dubinska-duhovna komponenta. Za postizanje dobrog mentalnog zdravlja, naglasak nije samo na redukciji faktora psihičkog poremećaja ili bolesti već i da na tjelesnom, psihološkom, socijalnom i duhovnom planu ličnosti osoba razvija pozitivne sadržaje kao i osjećaj dobrobiti. Pri tome, ova dublja, kognitivno-refleksivna dimenzija uključuje razumijevanje života, težnju za istinom i dubljim shvaćanjem pojava, događaja i procesa na intrapsihičkoj te na interpersonalnoj razini", o uzrocima suicida kaže prof. dr. sc. Darko Marčinko, specijalist psihijatrije i pročelnik Klinike za psihijatriju i psihološku medicinu Kliničkog bolničkog centra Zagreb. S nama je razgovarao povodom Svjetskog dana prevencije suicida koji se obilježava 10 rujna.

Najvažnije je rano prepoznavanje problema

Profesor Marčinko dodao je da se suicidalnost smatra procesnim patološkim stanjem i da je, kada je u pitanju prevencija, važno prepoznati patološke procese u ranijim fazama jer je tada i učinkovitost liječenja bolja. Naglasio je da se svi programi za prevenciju suicida baziraju na ranom prepoznavanju znakova suicida i potvrdio da je Hrvatskoj potreban nacionalni program prevencije suicida te da se na njemu već radi.

"Na razini pojedinca, ali i u javnom prostoru bitno je raditi na povećanju empatije, jer empatija i dobri međuljudski odnosi smatraju se iznimno bitnim faktorima u jačanju mentalnog zdravlja ljudi. Mediji su iznimno bitni, jer daju informacije općoj populaciji. Zato je bitno da medijski napisi o neželjenim događajima kao što je nečiji suicid, budu utemeljeni na provjerenim i znanstveno utemeljenim činjenicama. Postoje i smjernice za medijsko izvještavanje o suicidima, gdje je jasno navedeno kako treba izvještavati o suicidima. Svjetski dan prevencije suicida dobra je prilika da stručnjaci i ostale osobe uključene u mentalno zdravlje, putem medija šalju poruke koje mogu pomoći ljudima sa psihičkim teškoćama. Važno je ponuditi ljudima mjesta i oblike stručne pomoći. Naglasio bi da udruge bolesnika mogu ovdje isto tako biti vrlo korisne."

Treba osnažiti empatiju te ponuditi i optimizam

"Iznimno je bitno unutar školskih i drugih sustava koji uključuju mlade raditi na prevenciji brojnih neželjenih ponašanja, među koja spada i suicidalno ponašanje. Suicid je u najvećem postotku (u preko 90%) odraz ozbiljnih psihičkih smetnji i poremećaja. Dakle, ključno je raditi na prepoznavanju psihičkih poremećaja i na smanjenju stigme vezane uz psihijatrijsko liječenje."

Postavlja se pitanje kako uopće razgovarati o ovim temama, posebno s djecom i tinejdžerima, a naš sugovornik ističe kako u takvim razgovorima trebamo manje moralizirati, a više težiti razumijevanju.

"Ljudska psiha je kompleksna i nekada nije moguće ponuditi brza rješenja i algoritme. Ono što možemo je kroz razgovore osnažiti empatiju prema ljudima koji imaju smetnje i naglasiti da stručno liječenje ima smisla. Kada razgovaramo s djecom, bitno je da ponudimo i optimizam, a ne da se fiksiramo samo na statističke podatke. Kada govorimo o problemu suicidalnosti, onda je bitno prepoznati ovaj problem i imenovati njegove dimenzije, a onda kroz komunikaciju raditi i na rješenjima", pojašnjava profesor Marčinko.

Za kraj razgovora ističe: "Unutar KBC Zagreb, postoji krizni telefon, dostupan od 0-24 h, na kojem rade specijalisti psihijatri i kliničku psiholozi i gdje je moguće dobiti pomoć i savjete u kriznim situacijama."

Vezani sadržaj:

• Psihijatar o suicidu: Tko su najčešće žrtve, kada se zabrinuti za blisku osobu i što učiniti?