Primarni visoki tlak

Stvari koje možete promijeniti

Ovo su čimbenici rizika za visoki tlak na koje možete utjecati i kontrolirati ih.

Pretilost

Prevelika tjelesna težina povećava rizik pojave visokoga tlaka iz nekoliko razloga. Što je veša tjelesna masa, to je više krvi potrebno da bi se tkiva opskrbila kisikom i hranjivim tvarima. To znači da se povećava količina krvi koja teče kroz krvne žile zbog čega se povećava tlak na stijenke arterija. Pretjerana tjelesna težina također može ubrzati rad srca te razinu inzulina u krvi. Pojačano lučenje inzulina uzrokuje zadržavanje natrija i vode.

K tomu, neke osobe velike tjelesne težine uzimaju hranu koja sadržava puno masnoća, osobito zasićenih i masnih kiselina. Te masnoće olakšavaju nakupljanje masnih naslaga (plak) u arterijama zbog čega se arterije suzuju. Za većinu ljudi, prehrana ima previše masnoća ako 30% dnevnog unosa kalorija potječe od masnoća.

Sindrom smanjene osjetljivosti na inzulin (inzulinska reziistencija ili metabolički sindrom

Naš probavni sustav obično određenu hranu koju pojedemo razlaže u šećer (glukozu). Preko krvi glukoza se prenosi do svih stanica u tijelu gdje se koristi kao energija. Inzulm, hormon koji se stvara u gušterači, omogućuje glukozi da prodre u stanice. No, neke osobe imaju smanjenu sposobnost reagirnja na inzulin. To se zove sindrom smanjene osjetljivosti na inzulin ili metabolički sindrom, a nekada se nazivao sindrom X. Pod utjecajem te bolesti tijelo proizvodi sve više inzulina nastojeći pomoći glukozi da prodre u stanice.

Taj višak inzulina neko vrijeme pomaže u održavanju normalne razme glukoze u krvi, no na koncu gušterača više ne može svladati otpornost na inzulin. Trajno povišena glukoza dovodi do pojave dijabetesa tipa 2 (nekadašnji naziv: dijabetes odrasle dobi ili dijabetes neovisan o inzulinu).

Čak i prije nego što nastupi dijabetes, tijekom dugotrajnog lučenja viška inzulina u organizmu, dolazi do nastanka drugih zdravstvenih problema. Ključni pokazatelji sindroma neosjetljivosti na inzulin uključuju pretilost, visoki tlak, visoku razinu triglicerida (vrsta masnoće u krvi) te nisku razinu HDL kolesterola (tzv. "dobar" kolesterol) u krvi.

Liječnici vjeruju da je rizik nastanka smanjene osjetljivosti na inzulin djelomično nasljedan. Međutim, pretilost ineaktivnost čimbenici su koji najviše pridonose njenom nastanku. Ispitivanje objavljena 2002. g., koje je obuhvatilo više od 8.800 odraslih u dobi od 20 i više godina, pokazalo je da je 22% osoba imalo sindrom smanjene osjetljivosti na inzulin. Najveća zastupljenost, gotovo 32%, otkrivena je u Latino-Amerikanaca.

U smjernice za kontrolu sindroma otpornosti na inzulin ubrajamo tjelovježbu, mršavljenje, prehranu bogatu vlaknima i prestanak pušenja. Ako to nije dovoljno da se suzbije smanjena osjetljivost na inzulin, liječnik vam može prepisati lijekove.

Neaktivnost

Manjak tjelesne aktivnosti povećava rizik visokoga tlaka budući da povećava opasnost od pretilosti. Neaktivne osobe također često imaju ubrzaniji puls, a njihov srčani mišić mora se jače naprezati sa svakom kontrakcijom. Što srce mora jače i češće raditi, to jača sila djeluje na arterije.

Pušenje

Kemijske tvari iz duhana mogu oštetiti ovojnicu stijenki arterija, čime se olakšava nakupljanje naslaga.

Zbog nikotina iz duhana srce također mora više raditi jer on privremeno suzuje krvne žile, ubrzava puls i podiže tlak. Do toga dolazi zato što se tijekom pušenja pojačano izlučuju hormoni uključujući i adrenalin. Nadalje, ugljikov monoksid iz duhanskog dima zamjenjuje kisik u krvi. To podiže tlak prisiljavajući srce da jače radi kako bi opskrbilo organe i tkiva potrebnom količinom kisika.

Osjetljivost na natrij

Našem je organizmu potrebna određena količina minerala natrija da bi se u stanicama mogli odvijati potrebni kemijski procesi. Najčešći izvor natrija je kuhinjska sol (natrijev klorid), koja sadržava oko 40% natrija i 60% klorida.

No, neki su ljudi osjetljiviji na prisutnost natrija u krvi od ostalih. U osoba koje su osjetljive na natrij on se lakše zadržava u tijelu, što uzrokuje nakupljanje tekućine i podiže tlak. Ako ste u ovoj skupini, prevelika količina natrija u vašoj prehrani može povećati izglede da ćete dobiti visoki tlak. Zapamtite - najveći udio soli u prehrani potječe od aditiva koji se dodaju namirnicama, stoga pažljivo čitajte deklaracije.

Procjenjuje se da je 60% Amerikanaca koji imaju visoki tlak osjetljivo na natrij. Taj je postotak još veći kad se radi o Crncima. Samo je oko 15-25% osoba, koje nemaju visoki tlak, osjetljivo na natrij. Kako starimo, osjetljivost na natrij često postaje izraženija.

Na žalost, tu je osjetljivost teško procijeniti. Budući da nema zdravstvenog opravdanja za konzumaciju previše soli, za većinu nas bit će dobro ako smanjimo unos natrija.

Niska razina kalija

Kalij je mineral koji pomaže održavanju ravnoteže natrija u staničnim tekućinama. On oslobaða stanice viška natrija putem bubrega, koji filtriraju natrij i izlučuje se s mokraćom. Ako vaša prehrana ne sadržava dovoljnu količinu kalija, ili vaš organizam nije u stanju zadržati dovoljno kalija, može doći do prevelikog nakupljanja natrija čime se povećava opasnost od nastanka visokoga tlaka.

Niska razina kalija u krvi također potiče izlučivanje aldosterona, hormona koji povećava zadržavanje natrija i vode, zbog čega se povećava rizik pojave visokoga tlaka.

Pretjerano konzumiranje alkohola

Procjenjuje se da je preetjerano konzumiranje alkohola glavni uzrok nastanka visokoga tlaka u 5-20% slučajeva. Konzumacija tri ili više alkoholnih pića na dan otprilike udvostručuje rizik nastanka visokoga tlaka. Točno kako i zašto alkohol uzrokuje dizanje tlaka nije do kraja razjašnjeno. No, poznato je da tijekom vremena, pijenje velikih količina alkohola može oštetiti srce i druge organe.

Najbolje je ne piti alkohol ili piti umjereno. Za većinu muškaraca, umjereno piće znači ne više od 2 alkoholna pića na dan. Za žene gornja granica je jedno piće na dan.

Naravno, ovo su tek opće preporuke za umjereno pijenje. Upute se mogu razlikovati od osobe do osobe. Primjerice, muškarci sitnije građe i osobe starije od 65 godina trebale bi ograničiti unos alkohola na jedno piće na dan.

Stres

Stres ne uzrokuje trajno visoki tlak. No, visoka razina stresa može izazvati privremeni, drastični porast. Ako se povremena stresna razdoblja često ponavljaju, mogu prouzročiti oštećenja krvnih žila, srca i bubrega na isti način kao i visoki tlak.

Isto tako, stres može pomoći nastanku visokoga tlaka jer pogoduje stjecanju nezdravih navika za koje je poznato da povećavaju rizik hipertenzije. Neke se osobe pod utjecajem stresa okreću duhanu, alkoholu ili pretjeranom jelu kako bi se opustile.