Koja je razlika između probiotika i prebiotika? I što su imunobiotici?

Bakterije se nekad spominjalo uglavnom u negativnom kontekstu - kao uzročnike bolesti i različitih infekcija - no danas većina ljudi zna kako je ljudsko tijelo prirodno nastanjeno velikim brojem bakterija, od kojih su mnoge iznimno korisne za pravilno funkcioniranje organizma. Takozvane "dobre" bakterije sastavni su dio različitih dodataka prehrani, no pitanje je znamo li točno koja je njihova funkcija. Proizvodi s probioticima i prebioticima već su dugo prisutni na tržištu, a u posljednje vrijeme pojavili su se i neki s oznakom 'imunobiotici'. O čemu je točno riječ pitali smo Luciju Anu Bićanić, mag. pharm., iz Farmakoterapijskog savjetovališta Doma zdravlja Zagreb.

Što su probiotici?

Probiotici su živi mikroorganizmi koji pridonose dobrobiti zdravlja domaćina - kada se primijene u adekvatnoj dozi - i iz tog razloga često ih se naziva "dobrim" bakterijama. Poznato je da je ljudsko tijelo dom milijardama bakterijama; one žive na koži, u ustima, nosu i vagini, dok najveći dio njih obitava u crijevima. Ondje čine prirodnu crijevnu mikrofloru, koja je važna za metaboliziranje nutrijenata, sintezu određenih vitamina, održavanje imunološkog sustava i funkcije crijevne sluznice, obranu od alergena i prevenciju od prihvaćanja "loših", patogenih mikroorganizama.

Ravnoteža mikroflore može se, primjerice, narušiti uslijed bolesti, stresa, pretjerane konzumacije alkohola, izlaganja toksinima ili tijekom i nakon uzimanja antibiotika ili drugih lijekova. Kada je ravnoteža mikroflore narušena iznimno su korisni probiotici, koji djeluju kao privremene kolonije i obavljaju funkcije prirodne mikroflore dok se ona ne oporavi. Njihov mehanizam djelovanja povezan je uz onemogućavanje stvaranja toksičnih supstanci i rasta manje poželjnih vrsta bakterija s kojima se natječu se za prostor i hranu.

Određena istraživanja daju naznake da probiotici imaju pozitivan učinak i kod intolerancije na laktozu, iritabilnog kolona, smanjenja upale, snižavanja kolesterola i krvnog tlaka, poboljšavanja imunoloških funkcija, prevencije i liječenja proljeva te prevencije karcinoma kolona. Za pojedine bolesti su probiotici već dugo u široj uporabi (npr. sindrom iritabilnog kolona, liječenje proljeva, intolerancija na laktozu) dok se za druge tek treba utvrditi kakav je učinak u ljudskom organizmu (npr. prevencija karcinoma kolona, sniženje kolesesterola itd.)

Vrste probiotika koje se najčešće upotrebljavaju su Lactobacillus i Bifidobacterium, a čest probiotik je i kvasac Saccharomyces boulardii.

Što su prebiotici?

Budući da su probiotici živi mikroorganizmi, potrebna im je hrana - prebiotici su hrana za probiotike. Riječ je o netopivim vlaknima, što znači da do kraja ljudskog probavnog trakta ne podliježu procesima probave i ostaju nepromijenjeni. U procesu hranjenja probiotika dolazi do prerade hranjivih tvari i fermentacije a nusprodukti tih kemijskih procesa koriste probavi i cijelom organizmu na mnoge načine, poput smanjivanja crijevnih infekcija izazvanih patogenim organizmima., smanjivanja lipida i kolesterola u krvi te smanjivanja rizika od raka debelog crijeva. Za razliku od probiotika, prebiotici nisu živi mikroorganizmi. Najpoznatiji prebioik je inulin.

Uz pojam prebiotika dobro je spomenuti i sinbiotike, a riječ je o dodatcima prehrani koji kombiniraju probiotik i prebiotik.

Što su imunobiotici?

“Termin imunobiotici je predložen kao definicija mikrobnih sojeva koji utječu na imunosni sustav domaćina, konkretno preko mehanizama na razini stanica i regulatornih mehanizama koji su dio ljudskog imunosnog sustava. Imunobiotici i probiotici su dva međusobno preklapajuća pojma, budući da su probiotici definirani kao živi mikrobni sojevi koji djeluju korisno na organizam domaćina. Dakle, možemo zaključiti da su svi imunobiotici probiotici, ali nisu svi probiotici imunobiotici”, pojasnila nam je magistra Bićanić.

Definicija se čini jasnom, no za potencijalnog kupca situacija je još uvijek zbunjujuća. Naime, već brzinska pretraga otkriva da se kod nekih dodataka prehrani pojmovi probiotika i imunobiotika izjednačavaju; kod drugih se termin imunobiotik koristi ako oni u svojem sastavu sadrže vitamine i/ili minerale za koje je poznato da je djeluju na imunološki sustav, poput vitamina C ili cinka; dok se kod nekih, označenih kao imunobiotici, oni opisuju kao “nova generacija probiotika”.

“Sa znanstveno-istraživačke strane gore navedena definicija je prilično jasna, dakle imunobiotik se može označiti kao probiotik, kao što se neki probiotici za koje je dokazano da moduliraju imunosni sustav mogu označiti kao imunobiotici. Cink i vitamin C su mineral i vitamin koji također pripadaju skupini dodataka prehrani, međutim sami po sebi se ne klasificiraju kao probiotici. Cink i vitamin C nemaju poveznice s terminom probiotik ili imunobiotik, oni mogu biti sastavni dio proizvoda koji je označen kao probiotik, međutim ne pridonose klasifikaciji, niti određuju koji proizvod je imunobiotik, a koji probiotik. Imunobiotici nisu nova generacija probiotika, to mogu biti i sojevi samo je dokazan mehanizam kojim oni djeluju.”

Postavlja se i pitanje možemo li u potpunosti vjerovati onome što piše na kutiji određenog dodatka prehrani.

"Oba termina - probiotici i imunobiotici - pripadaju skupini dodataka prehrani i samim time njihov sastav, označavanje i stavljanje na tržište u Republici Hrvatskoj regulirano je Zakonom o prehrambenim i zdravstvenim tvrdnjama te hrani obogaćenoj nutrijentima. No, s obzirom na to da rezultati znanstvenih istraživanja o određenim sojevima uglavnom nisu izloženi na kutijama proizvoda, najbolje je obratiti se svojim ljekarnicama i ljekarnicima koji su educirani i mogu utvrditi za koje proizvode postoje znanstveni dokazi o djelotvornosti te pružiti potrebne informacije pacijentima. Zainteresirani se mogu obratiti i nama u Farmakoterapijskom savjetovalištu gdje uz evaluaciju terapije u obzir uzimamo i dodatke prehrani, fitopreparate itd.", dodala je za kraj magistra Bićanić.