Proljeće stiže, prepoznajte alergiju!

Učestalost i dobne skupine

Učestalost alergijskih bolesti u djece iznosi 25 do 30 posto, od toga atopijskog dermatitisa od 15 do 20 posto, astme od sedam do 10 posto, alergijskog rinitisa i konjuktivitisa od 15 do 20 posto. Simptomi alergijske bolesti mogu početi u bilo kojoj životnoj dobi. Nije uvijek lako utvrditi postojanje alergijske bolesti, pa ni u slučaju dobro nam poznate bronhalne astme, urtikarije (koprivnjače) ili rinitisa, iako su te bolesti tipičan primjer alergijske reakcije. Astma ili zaduha najčešće se javlja prije pete godine života (oko 80 posto), ali i ranije. Otežano disanje može početi naglo napadajima gušenja ili napadaju može prethoditi respiratorna infekcija. To je kronična upala dišnih putova (bronha) koja dovodi do suženja dišnih putova, glatki mišići bronha se stežu, otiče sluznica dišnih putova i pojačano se luči ljepljiva, žilava sluz.

Uloga naslijeđa

U nastanku alergijskih bolesti važnu ulogu ima i naslijeđe s obzirom na to da nastaju kao posljedica međudjelovanja nasljedne sklonosti organizma da reagira stvaranjem protutijela na izloženost alergenima, a uz djelovanje nespecifičnih čimbenika iz okoliša.
Djeca čiji su roditelji skloni alergiji, odnosno alergijskoj reakciji imaju veću vjerojatnost da će i sami oboljeti od alergijske bolesti (30 posto ako je bolestan jedan roditelj, odnosno 50 posto ako su bolesna oba roditelja). Ne treba smetnuti s uma ni činjenicu da alergijsku bolest mogu razviti i djeca u čijoj obitelji nije bilo alergije.