Zašto ne biste trebali raditi više od 40 sati tjedno

Novi šef Twittera Elon Musk ponovno je u fokusu javnosti ovoga tjedna, nakon što su menadžeri Twittera svojim zaposlenicima rekli da moraju raditi u smjenama od 12 sati, sedam dana u tjednu, kako bi mogli ispuniti sve nove Muskove poslovne ciljeve.

Ipak, s Muskovom se firmom mogu poistovjetiti mnoge, kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj. Puno ljudi dolazi ranije na posao, a ostaju puno duže nego što bi trebali. Neki rade i više poslova, vode više kompanija, a pritom ne razmišljaju o zdravstvenim posljedicama koje bi mogli imati. Osim toga, istraživanja su pokazala da prekovremeni rad često nije ni produktivan. Što se zapravo događa s vašim tijelom i mozgom kada radite više od "dozvoljenih" 40 sati tjedno, objasnili su stručnjaci za Huffpost.

Veći rizik od moždanog ili srčanog udara

Previše radnih sati može rezultirati ozbiljnim zdravstvenim posljedicama. Prema globalnoj studiji Svjetske zdravstvene organizacije i Međunarodne organizacije rada iz 2021. godine, dugo radno vrijeme uzrokovalo je čak 745 000 smrti kardiovaskularnih bolesti samo u 2016. godini. Dugo radno vrijeme pritom se odnosi na više od 55 sati tjedno. Naime, rad od 55 ili više sati tjedno povezan je s 35% većim rizikom od moždanog udara i 17% većim rizikom od smrti od srčanih bolesti, u usporedbi s radom od 35 do 40 sati tjedno.

„Dugo radno vrijeme može izravno uzrokovati pojavu kardiovaskularnih bolesti, odnosno može povećati stres koji oštećuje stanice u mozgu i srcu“, rekao je Frank Pega, ekonomist usmjeren na zaštitu i zdravlje na radu.

Mentalno zdravlje se pogoršava

Ako zbog posla žrtvujete svoje slobodno vrijeme i kvalitetan odmor, posljedice mogu biti i psihološkog karaktera. Jedna studija iz 2020. proučavala je radnike u Koreji, čija je dob bila od 20 do 30 godina te su radili od 31 do više od 60 sati tjedno. Rezultati analize pokazali su da su oni zaposlenici koji su dulje radili, imali veću razinu stresa, depresije i suicidalnih misli.

Vaš san može ozbiljno patiti

Nakon pregleda 200 studija od 1998. do 2018. godine, stručnjaci su za Journal of Environmental Research and Public Health zaključili da kraći san ima loš učinak na kognitivnu funkciju i mentalno zdravlje. Naime, ako spavate manje od šest sati tijekom noći, sljedeći dan nećete samo biti mrzovoljni na poslu. Brojna su istraživanja otkrila da ćete postati rastreseniji, tjeskobniji, razdražljiviji i podložniji impulzivnom preuzimanju većih rizika.

Dugo radno vrijeme također vas izlaže većem riziku od fizičkih ozljeda tijekom rada. U jednoj studiji koja je proučavala 110 236 radnih mjesta od 1987. do 2000. godine, koristeći nacionalna longitudinalna istraživanja, rad od najmanje 12 sati dnevno bio je povezan s povećanom stopom opasnosti za čak 37%, dok je rad od najmanje 60 sati tjedno bio povezan s povećanjem stopa opasnosti za 23%.

Vaša produktivnost slabi

Kao što je ranije spomenuto, dulji rad gotovo uvijek će smanjiti produktivnost. Petogodišnjim istraživanjem jednog kalifornijskog sveučilišta otkriveno je kako rad između 30 i 50 sati može poboljšati izvedbu, a nakon 50 sati rada, učinkovitost rada će znatno biti smanjena. Osim umora i stresa koji se pojavljuju, povećana je mogućnost grešaka, nesreća i bolesti.

Vezani sadržaj:

• Što je tihi otkaz: provjerite radite li ga nesvjesno
• Otkrivamo kako se lakše vratiti na posao nakon godišnjeg odmora
• J.Lo odbila zaposliti plesače zbog horoskopskog znaka. Utječe li astrologija na odluku o zapošljavanju?