Opasan virus kod beba i male djece: Pedijatrijska infektologinja o simptomima, načinu prenošenja i liječenju

Posljednji mjesec u godini znači početak zime i najhladnijeg doba u godini kad su sve češće bolesti kao što su prehlade, gripa i druge infekcije respiratornog sustava, a posebno su osjetljiva djeca.

Jedna od najčešćih i najtežih virusnih dišnih infekcija kod djece, posebno dojenčadi i male djece, infekcija je respiratornim sincicijskim virusom (RSV), a u razgovoru s dr. sc. Lornom Stemberger Marić, spec. pedijatrijske infektologije iz Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević", Zavoda za infektivne bolesti djece te Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu saznali smo da se ove godine u Hrvatskoj pojavljivao od svibnja pa kroz cijelo ljeto, što je izrazito neuobičajeno za ovaj dominantno zimski virus.

RSV je respiratorni sincicijski virus koji se prenosi kapljicama respiratornog sekreta i javlja se sezonski svake godine u zimskom razdoblju - od studenog do kraja ožujka. Infekcija ovim virusom javlja se u svim životnim dobima, ali je primoinfekcija (prva infekcija u životu) najteža, pa je većinom klinička slika u prvoj godini života i najteža.

"Poznato je da preko 50% djece do navršene prve godine života preboli primoinfekciju RSV-om. Češće obolijeva nedonoščad, dojenčad mlađa od šest mjeseci, djeca s prirođenim srčanim greškama, djeca s kroničnom plućnom bolesti te djeca s T-staničnim imunodeficijencijama", kaže dr. sc. Stemberger Marić te objašnjava da su simptomi izraženi u dišnom sustavu.

Simptomi RSV-a

"Imaju širok spektar težine kliničke bolesti, od asimptomatskih infekcija ili obične prehlade (najčešće kod odraslih nakon čestih reinfekcija ovim virusom) do bronhiolitisa i virusnih pneumonija (upala pluća) koje mogu završiti i respiratornom insuficijencijom (stanje u kojem razina kisika u krvi postaje opasno niska odnosno razina ugljikova dioksida opasno visoka)", objašnjava te dodaje da se kod novorođenčadi (posebice prerano rođene djece) infekcija može manifestirati apnejama (prestancima disanja).

Oko 50% svih respiratornih infekcija u dječjoj dobi uzrokovano je s RSV-om, od čega 90% svih bronhiolitisa, 40% pneumonija, 30% traheobronhitisa i 10% sindroma krupa.

• Prehlada i gripa: Saznajte sve o simptomima i liječenju

Kako se RSV prenosi i u kojoj sezoni se javlja?

Infekcija RSV-om prenosi se izravnim kontaktom putem aerosola nakon kašljanja ili kihanja te putem kontaminiranih predmeta. Pedijatrijska infektologinja kaže da je ovo klasičan zimski virus koji se širi posebno u zatvorenom prostoru u kolektivima unutar obitelji.

"Ulazna vrata u organizam domaćina su sluznica nosne šupljine i očne spojnice odakle se virus širi po čitavom dišnom sustavu. Također, moram istaknuti važnost RSV-a kao jednog od najčešćih virusnih uzročnika bolničkih (nozokomijalnih) infekcija zbog njegove visoke zaraznosti i dugotrajne sposobnosti preživljavanja, što značajno produljuje hospitalizaciju", ističe liječnica.

Klasična sezona RSV-a traje od studenog do početka travnja, dakle uključuje zimu te rano proljeće, a epidemija se javlja u dvogodišnjim ciklusima u Hrvatskoj, pri čemu nakon velike (zimske) epidemije za 14 mjeseci slijedi mala (proljetna) epidemija te nakon 8 mjeseci ponovno velika (zimska) epidemija.

Dr. sc. Lorna Stemberger Marić, spec. pedijatrijske infektologije, Klinika za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević", Zavod za infektivne bolesti djece

Zbog pandemije koronavirusa smanjio se broj slučajeva RSV, ali ove godine se pojavio ranije i broj slučajeva raste

Međutim, liječnica ističe kako je činjenica da se pandemija Covid-a preklopila sa sezonom RSV-a i gripe i zbog fenomena virusne interferencije i prisutnosti mjera (socijalno distanciranje, maske) rezultirala drastičnim smanjenjem RSV infekcija.

"Iako svaka populacija ima svoje posebnosti, epidemiologija virusnih respiratornih bolesti je slična u većini europskih zemalja pa mi zapravo možemo mnoge stvari predvidjeti samo gledajući kako se one događaju prethodno u drugim populacijama", objašnjava naša sugovornica te daje primjere:

"U nekim europskim zemljama (Švedska, Španjolska, Portugal, Danska) zamijećeno da je od sredine svibnja 2021. počeo cirkulirati RSV, što znači da epidemija značajno “kasni”! I u Australiji je RSV počeo ponovno cirkulirati u vrijeme kada inače epidemija završava, ali se njegova sezona produljila do uobičajene (zimske) sezone. Sličnu stvar i mi u Hrvatskoj zamjećujemo, a to je da smo imali slučajeve RSV-a od svibnja kroz cijelo ljeto, što je izrazito neuobičajeno za ovaj (predominantno) zimski virus. Kao i u Australiji, viđamo i dalje porast broja slučajeva RSV infekcije sad u hladnijim mjesecima kad dolazi i uobičajena sezona RSV-a".

Također, doktorica kaže da to što smo prošle godine imali manje RSV-a znači da sada imamo više prijemljive populacije što bi čak moglo izazvati veću epidemiju ove godine, posebice uz popuštanje mjera i povratkom djece u kolektive. Još ne postoje službeni podaci, ali prema dolasku djece u bolnice, čini se da i je tako.

"Zamijećeno je povećanje dobi oboljelih od RSV-a jer nisu imali priliku oboljeti ranije godine, tako da možemo očekivati obolijevanje i nešto starije djece u sljedećoj epidemiji, što sada već počinjemo zamjećivati (a sezona je tek krenula)", kaže doktorica.

Kako se RSV liječi?

U liječenju infekcija donjeg dišnog sustava uzrokovanih respiratornim sincicijskim virusom najvažnije je simptomatsko liječenje jer adekvatna i učinkovita etiološka terapija još ne postoji.

"Velike nade su se polagale u liječenje infekcije virustatskim lijekom ribavirinom, koji se pokazao povoljnim u ublažavanju simptoma i poboljšanju saturacije kisika, međutim istraživanja nisu pronašla definitivni dokaz o povoljnom učinku na konačan ishod bolesti. Zbog toga se ovaj lijek više ne preporučuje kao standardna terapija, a liječnicima je ostavljeno na izbor da ga primjenjuju u djece s brojnim komorbiditetima (dodatnim stanjima) i izrazito teškom upalom i tijekom bolesti", objašnjava pedijatrijska infektologinja i dodaje da su osnovne metode liječenja ove bolesti: agresivna aspiracija gustog sekreta koji "zakrčuje" dišne putove male djece uz suplementaciju kisikom ako je saturacija periferne krvi ispod 90%.

"Mi zapravo moramo pomoći bolesniku da prebrodi vrijeme u kojem virus ima svoju maksimalnu invazivnost i radi “najveću štetu”. Kod RSV-a je to uglavnom 5.-8.dan od početka simptoma), nakon čega počinje virus slabjeti i bolest regredira…", kaže te dodaje da su, kao i kod svih virusnih respiratornih infekcija, komplikacije moguće u vidu teške kliničke slike same virusne infekcije koja može dovesti do respiratorne insuficijencije i potrebe za mehaničkom ventilacijom ili u obliku sekundarnih bakterijskih infekcija koje se "nadovežu" zbog toga što RSV ošteti sluznicu respiratornog epitela i oslabi obrambene barijere.

Kako spriječiti zarazu i zaštititi dijete?

Budući da se bolest lako prenosi kapljicama respiratornih sekreta i jako je zarazna, a virus može dugo preživjeti na površinama izvan ljudskog tijela, doktorica kaže da se zaraza teško može spriječiti, posebno u kolektivima (jaslicama i vrtićima).

"S obzirom na to da je kod njih bolest najteža, svakako bi bilo dobro pokušati spriječiti infekciju upravo u toj najranijoj životnoj dobi tako da starija djeca ne “donesu” iz vrtića svojoj novorođenoj braći i sestrama", upozorava liječnica.

"U profilaksi infekcije, kod djece koja su pod povećanim rizikom za razvoj težeg oblika bolesti, koristi se monoklonsko protutijelo palivizumab. Primjenjuje se intramuskularno, jednom mjesečno i bitno je naglasiti kako palivizumab ima samo profilaktički učinak, ali ne i terapeutski u već oboljelih pacijenata", dodaje te objašnjava da indikacije za njegovu primjenu imaju upravo oni za koje se zna da imaju rizik za tešku infekciju, a to su dojenčad s bronhopulmonalnom displazijom, kongenitalnim srčanim greškama i kroničnim srčanim bolestima, nedonoščad rođena prije 32. tjedna gestacije, oni s kongenitalnim abnormalnosti dišnog sustava, neuromuskularnim bolestima, cističnom fibrozom te imunokompromitirani pacijenti.

Može li se infekcija ponavljati u životu?

"Prilikom primoinfekcije dolazi do stvaranja protutijela, međutim zbog antigenske varijabilnosti virusa reinfekcije su česte, ali u znatno blažem obliku. Klinička prezentacija infekcije RSV-om najviše ovisi o dobi te se može prezentirati blažom infekcijom gornjeg dišnog sustava ili pak težim infekcijama donjeg dišnog sustava poput traheobronhitisa, bronhiolitisa ili pneumonije. Pritom će odrasle osobe, iako obolijevaju znatno rjeđe, razviti lakši klinički oblik bolesti u usporedbi s djecom", kaže dr.sc. Lorna Stemberger Marić.

Budući da živimo u doba pandemije uzrokovane koronavirusom, pitali smo doktoricu i povećavaju li druge bolesti poput koronavirusa i gripe zarazu od RSV-a. "Svakako je gore ako dijete ima infekciju s dva virusa istovremeno, a i teško ih je klinički razlikovati jer uzrokuju vrlo slične kliničke slike", kaže.