Dr. Sakoman o uznemirujućem trendu: "Potrošnja kokaina se povećala za 500 posto"

Prema nedavno objavljenoj studiji, predoziranje drogama među mladim osobama do 18 godina više se nego udvostručilo u SAD-u između 2019. i 2021. godine. Američkih Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) objavili su da je prosječna mjesečna stopa predoziranja među adolescentima porasla za 109 posto između 2019. i 2021., a zdravstvene vlasti su posebno upozorile na rizike od krivotvorenih tableta koje sadrže fentanil.

U studiji se također navodi da je tijekom istog razdoblja korištenje nedopuštenih droga među adolescentima sveukupno smanjeno, što sugerira da je porast broja smrtnih slučajeva vjerojatno uzrokovan jačim drogama, a ne češćom konzumacijom. O temi ovisnosti o drogama među mladima u Hrvatskoj i mjerama kojima se može utjecati na rješavanje ovog problema, razgovarali smo s neuropsihijatrom, prof.dr.sc. Slavkom Sakomanom.

Za razliku od SAD-a, Hrvatska se nalazi na listi zemalja koje su u relativno kratko vrijeme uspjele urediti izuzetno funkcionalan sustav za prevenciju, rano otkrivanje i liječenje ovisnika, ističe prof. Sakoman te objašnjava. „Hrvatska je među rijetkim državama koje su taj teški javno-zdravstveni problem uspješno rješavale, pa se iz godine u godinu broj novih ovisnika smanjivao, a padao je i broj osoba koje su umrle radi predoziranja opijatima. Navedeni trendovi precizno su praćeni putem Nacionalnog registra liječenih ovisnika (HZZJZ)“, kaže dr. Sakoman te dodaje da se od 2015. godine događa paradoksalna situacija.

„Potrošnja droga (mjereno koncentracijama metabolita droga u otpadnim vodama, u okviru znanstvenog projekta Instituta Ruđer Bošković u Zagrebu) se odjednom počela silno povećavati, pa se u odnosu na 2014. do 2021. potrošnja kokaina povećala 500%, amfetamina preko 1200%, marihuane preko 400%, MDMA oko 400%, potrošnja heroina je neznatno porasla (jer sustav medicinskog tretmana uspješno umanjuje isplativost ilegalne trgovine tom drogom u našoj zemlji). Ono što je paradoksalno i vrlo loše, unatoč enormnog porasta potrošnje droga i to kako od strane sve mlađih tinejdžera tako u ljudi srednje dobi, Registar pokazuje pad broja liječenih ovisnika. Tako se u 2014. ukupno registriralo ukupno oko 1100 novih ovisnika (od čega 205 opijatskih), naredne, 2015., pad na 844 osobe, 2016., 771 a 2020. svega 556 ovisnika (od čega 139 opijatskih). Uz pad broja novo liječenih, broj umrlih od predoziranja povećan je od 51 osobe u 2014. na 78 osoba u 2020“, navodi sugovornik te upozorava na važnost institucionalnog rješavanja ovog problema.

Što se tiče trenda pojave droge među sve mlađom populacijom kaže da se, prema njegovim metodama informiranja o stanju na terenu, početak eksperimentiranja spustio od prvih razreda srednje na one u osnovnoj školi. „Enormno je povećana potrošnja kanabisa i stimulativnih droga. Najmlađa evidentirana liječena osoba bila je u 13-oj godini“, kaže prof. Sakoman.

Na pitanje je li spomenuti trend djelomično i posljedica korona krize, odgovara nam da je ona u Hrvatskoj znatno manje naškodila mentalnom zdravlju ljudi, pa tako i mladih, no što je slučaj u brojnim drugim Europskim državama i u SAD te da je skokovit porast potrošnje droga u Hrvatskoj započeo četiri godine prije COVID-19 epidemije.

Kanabis, amfetamin i ecstasy navodi kao droge koje se najviše koriste među mlađom populacijom, a kaže da mnogim maloljetnicima danas nisu nepoznata iskustva i s kokainom te „travom“ koja ima znatno više koncentracije THC-a nego ranijih godina.

U javnom prostoru se o štetnosti kanabisa za mlade i njihovo odrastanje malo govori, nema javne prevencije kojom bi se ljude odvraćalo od pušenja duhana, prekomjernog pijenja alkohola i konzumacije droge, objašnjava stručnjak.

U posljednje vrijeme dosta se govori i o novim drogama, a sugovornik objašnjava da se radi o „novo-sintetiziranim-drogama“, kojih je na stotine.

Američki CDC navodi nužnost jačanja preventivnih kampanja, pa smo pitali koje su preventivne mjere koje bi Hrvatska mogla poduzeti kako bismo utjecali na smanjene ovog problema među mladima. „Potrebno je kvalitetno provoditi sve mjere koje se smanjuje ponuda (dostupnost) i potražnja droga. Represivni aparat je dužan sprječavati unos droga preko graničnih crta ali i mora djelovati i na uličnoj razini, kako se nekada radilo. Danas ulicama caruju uz lokalne bandite i kriminalci u luksuznim automobilima, fini ljudi koji se često uz redovan, bave i dopunskim poslom. Nema više racija po noćnim klubovima. Smanjenje potražnje za drogama se postiže kroz „karijeru uspješnog roditeljstva“, dobru provedbu svih mehanizama društvene brige za djecu i zaštite mladeži od rizičnih ponašanja, osiguranje što više sadržaja u lokalnoj zajednici za kvalitetno i zdravo provođenje slobodnog vremena djece i mladih i ono što je možda i najvažnije, a to je kvalitetno ustrajno provođenje Školskih programa prevencije ovisnosti. Preporučujem da to rade sukladno priručniku Školski programi prevencije ovisnosti. Tamo piše kako raditi s djecom u Školi za život“, zaključuje.