Slučajno otkriće znanstvenika: Ostaje li naš mozak "svjestan" i nakon što umremo?

Zamislite da ponovno proživljavate cijeli svoj život u roku od nekoliko sekundi. Poput bljeska munje, vi ste izvan svog tijela i gledate nezaboravne trenutke koje ste proživjeli. Ovaj proces, takozvano "prisjećanje života", nalik je onome kad ljudi dožive iskustvo bliske smrti. Što se događa u mozgu tijekom tih iskustava i nakon smrti, pitanja su koja zbunjuju neuroznanstvenike. Međutim, nova studija objavljena u časopisu Frontiers in Aging Neuroscience sugerira da bi mozak mogao ostati aktivan tijekom, pa čak i nakon prijelaza u smrt, te je možda programiran da upravlja čitavim procesom.

Kad jednog 87-godišnjeg pacijenta s epilepsijom, dr. Raul Vicente sa Sveučilišta u Tartuu (Estonija) i kolege koristili su kontinuiranu elektroencefalografiju (EEG) kako bi detektirali napadaje i liječili pacijenta. Tijekom tih snimanja pacijentica je imala srčani udar i preminula. Ovaj neočekivani događaj omogućio je znanstvenicima da po prvi put zabilježe aktivnost umirućeg ljudskog mozga.

Rezultati dovode u pitanje naše razumijevanje kada točno život završava

"Izmjerili smo 900 sekundi moždane aktivnosti oko trenutka smrti i posebno se fokusirali na to da istražimo što se dogodilo u 30 sekundi prije i nakon što je srce prestalo kucati", rekao je dr. sc. Ajmal Zemmar, neurokirurg sa Sveučilišta u Louisvilleu (SAD), koji je vodio studiju.

"Neposredno prije i nakon što je srce prestalo raditi, vidjeli smo promjene u specifičnom pojasu neuralnih oscilacija, takozvanih gama oscilacija, ali i u drugima kao što su delta, theta, alfa i beta oscilacije."

Moždane oscilacije, poznatije kao "moždani valovi" obrasci su ritmičke moždane aktivnosti normalno prisutne u mozgu živih ljudi. Različite vrste oscilacija, uključujući gama, uključene su u visoke kognitivne funkcije, kao što su koncentracija, sanjanje, meditacija, vraćanje pamćenja, obrada informacija i svjesna percepcija, baš kao i one povezane s povratnim sjećanjima (flashbacks).

"Generiranjem oscilacija uključenih u vraćanje pamćenja, mozak se možda prisjeća važnih životnih događaja neposredno prije nego što umremo, što je slično pojavi koju su ljudi već primijetili tijekom iskustava bliskih smrti", razmišlja Zemmar. "Ova otkrića dovode u pitanje naše razumijevanje kada točno život završava i generiraju važna naknadna pitanja, kao što su ona povezana s trenutkom doniranja organa."

Izvor nade za mnoge koji se opraštaju s voljenima na samrti

Iako je ova studija prva te vrste koja mjeri aktivnost živog mozga tijekom procesa umiranja kod ljudi, slične promjene u gama oscilacijama ranije su opažene kod štakora držanih u kontroliranim okruženjima. To znači da je moguće da tijekom smrti mozak ima određenu biološku reakciju koja je zajednička različitim vrstama.

Ova se mjerenja, međutim, temelje na jednom slučaju i vezana su uz mozak pacijenta koji je pretrpio ozljedu, napadaje i oticanje mozga, što komplicira tumačenje podataka. Unatoč tome, Zemmar planira istražiti više slučajeva i ove rezultate vidi kao izvor nade.

"Kao neurokirurg ponekad se nosim s gubitkom. Neopisivo je teško prenijeti vijest o smrti izbezumljenim članovima obitelji", rekao je. "Nešto što možemo naučiti iz ovog istraživanja je: iako naši voljeni imaju zatvorene oči i spremni su nas napustiti, njihovi mozgovi možda ponavljaju neke od najljepših trenutaka koje su doživjeli u životu."

Vezani sadržaj:

• Usporite gubitak pamćenja uz ovu hranu
• Ovi jednostavni zadaci mogu smanjiti rizik od demencije
• Evo gdje možete vidjeti prve znakove Alzheimerove bolest