Što sve znamo o magneziju?

Magnezij - životno važan materijal

Tijelo ne može samo proizvesti magnezij pa ga je potrebno svakodnevno unositi putem hrane. Istraživanja, međutim, pokazuju da opskrba magnezijem često nije dovoljna.

U tijelu odrasla čovjeka, prosječne težine oko 70 kg, nalazi se oko 20 g magnezija, od čega je oko 65 % pohranjeno u kostima i zubima, a ostatak raspodijeljen između krvi, tjelesnih tekućina, organa i drugih tkiva.

Magnezij je za čovjeka životno važan materijal. Potreban je za normalan rad srca, živaca i mišića, a sudjeluje i u aktivaciji više od 300 enzima koji osiguravaju neometan tijek brojnih metaboličkih procesa. Apsorbira se u tankom crijevu, na što povoljno utječe vitamin D. Regulator njegova ukupnog sadržaja u tijelu su bubrezi, a rezerve se nalaze u kostima.

Tijelo ne može samo proizvesti magnezij pa je potreban svakodnevan unos putem hrane - dnevne potrebe za magnezijem su oko 300 do 400 mg. Istraživanja potvrđuju da opskrba tim iznimno važnim mineralom često nije dovoljna.

Simptomi nedostatka magnezija u tijelu su razdražljivost, depresija, nervoza, oslabljeno pamćenje, podrhtavanje mišića, grčevi, slabost, povraćanje itd. Do toga može doći zbog smanjena unosa (neuravnotežena dijeta, namirnice siromašne magnezijem), pojačana izlučivanja iz organizma (alkoholizam, zlouporaba laksativa, liječenje diureticima ili digitalisom), lošije iskoristivosti unesenog magnezija zbog nekih probavnih bolesti, promijenjenih prehrambenih navika.

Naravno da povećane potrebe za magnezijem, uz lošu nadoknadu, također izazivaju manjak. A povećanu potrebu za magnezijem imaju starije osobe, srčani bolesnici, osobe izložene pojačanim fizičkim i psihičkim naporima zobg stresna i zahtjevna posla, sportaši, dijabetičari, mladi u razvoju te trudnice i dojilje.

Zbog toga što je uključen u mnoge procese u tijelu, taj mineral se može primjeniti kod različitih poremećaja koji su obuhvaćeni u tri velike indikacijske skupine: ginekologija (kod dismenoreje, PMS-a, trudnoće, dojenja), kardiologija (kod kroničnih srčanih bolesnika, aritmije, povišena krvnog tlaka) i tetanički sindrom (grčevi u listovima, napetost u mišićima, grčevi u probavnom sustavu, migrena).