Što znamo o mozgu?

Slušanje Mozarta čini vas pametnijima

Slušajući Mozarta nećete biti ništa pametniji. Ova ideja se prvi put pojavila 1993. godine nakon što je objavljeno istraživanje u časopisu Nature koje je pokazalo da je 12 studenata postiglo veći uspjeh na prostornom IQ testu nakon slušanja Mozarta.

Međutim, naknadna istraživanja nisu uspjela ponoviti rezultate. Istraživač je kasnije naglasio da je učinak bio privremen, u trajanju od 10 ili 15 minuta. Ali samo slušajući Mozarta dok učite za test nije pouzdan način da poboljšate svoje rezultate, a kamoli IQ.

Ljudi s autizmom imaju talente genija

Ne postoji mnogo saznanja o savant sindromu, kod kojeg osoba sa smetnjama u razvoju kao što su autizam pokazuje zapanjujuće sposobnosti u glazbi, umjetnosti ili matematici. Ali mi znamo da je raširena zabluda iz filma "Kišni čovjek" gdje je junak filma bio bi iznimno vješt, što je izuzetno rijetko, čak i među savantima.

Prema Daroldu A. Treffertu, priznatom stručnjaku za savanizam, otprilike jedan od 10 ljudi s autizmom ima neke vještine savanta. Među onima s drugim poteškoćama u razvoju, manje od 1 na 100 ljudi su savanti.) Treffert procjenjuje da nema više od 50 ljudi na svijetu koji imaju savantizam u tolikoj mjeri kao Dustin Hoffman u filmu.

Pametnije životinje imaju veći mozak

Mozak kita je više od pet puta teži od ljudskog, a životinja s najvećim mozgom na svijetu još ne zna igrati šah.

Veza nije između veličine mozga i pameti, nego omjera između težine mozga i tjelesne težine i pameti. Kod ljudi, čiji je mozak težak oko 3 kilograma, omjer je oko 1:50. Ali u ostalih sisavaca je bliže 1:80 ili 1:200. Dakle, manji omjer, inteligentnija životinja.

Dijelovi ljudskog mozga koji kontroliraju više kognitivne funkcije su u korteksu. To su područja odgovorna za ljudske sposobnosti govora, pamćenja i planiranje za budućnosti. Cerebralni korteks nam omogućava da učimo i prilagodimo naše odgovore na sofisticiraniji način od ostalih životinja.

Pijenje dosta alkohola će početi ubijati moždane stanice

Pijani tipovi koji se udaraju glavama mogu vam izgledati kao da potvrđuju ovu tvrdnju, ali alkohol ne ubija neurone niti radi rupe u mozgu. Međutim, ne može se poreći da alkohol i droge utječu na mozak. Oni utječu na dopamin i serotonin što dovodi do osjećaja euforije.

U kratkom vremenu, alkohol i droga mijenjaju funkcije mozga, ali ne utječu na strukturu mozga. Nesuvisao govor i umanjena motorička sposobnost su simptom kompromitacije frontalnog režnja.

Rijetko, kronični alkoholičari mogu razviti Wernick-Korsakoff sindrom, stanje koje karakterizira atrofija ili smanjivanje talamusa i hipotalamusa i nemogućnost sjećanja. Ovaj sindrom nije izravan učinak opijanja, nego sekundarna posljedica alkoholizma, tako ozbiljna da sprječava apsorpciju vitamina B1, ostavljajući mozak pothranjen.

Većina ljudi koristi samo 10 posto mozga

Citat Williama Jamesa koji je pogrešno protumačen i zloupotrebljavan može objasniti porijeklo mita. U izradi općih točki o ljudskom potencijalu, rekao je da ljudi "upotrebljavaju vrlo mali dio moguće svijesti i potencijala duše općenito".

Zahvaljujući razvoju tehnologije koja omogućuje da vidite strukture, ali i funkcije mozga ovaj mit je razotkriven. Dok možda ne koristimo cijeli kapacitet mozga cijelo vrijeme, više područja je istovremeno aktivno za svaki zadatak. Na primjer, različiti dijelove mozga odgovorni za vid, osjet, planiranje, motoričku koordinaciju, mišićnu aktivnost, moraju biti aktivni kako bi odigrali partiju tenisa ili pisali riječi. U stvari, nova istraživanja o mozgu u mirovanju otkrivaju da cijela mreža dijelova mozga djeluje čak i kada osoba ne radi ništa.