Podaci o zaraženima od HIV-a u RH ove godine i najčešće spolne bolesti

Svake godine 1. prosinca u svijetu se obilježava Svjetski dan borbe protiv AIDS-a, kao međunarodni dan usmjeren globalnom zdravlju. Tada se države, zdravstveni radnici, mediji, civilno društvo i mnogi drugi udružuju u kampanji oko određenih tema povezanih s prevencijom zaraze HIV-om i AIDS-a koje se prilagođavaju lokalnim situacijama i uvjetima.

Hrvatska udruga za borbu protiv HIV-a i virusnog hepatitisa (HUHIV) nositelj je nacionalne kampanje Volim zdravlje povodom obilježavanja Svjetskog dana AIDS-a, sukladno Hrvatskom nacionalnom programu za prevenciju HIV/AIDS-a te Akcijskom planu za spolno i reproduktivno zdravlje Europskog ureda Svjetske zdravstvene organizacije i Smjernicama Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti.

Ovogodišnja tema kampanje je primjena znanja u zaštiti spolnog i reproduktivnog zdravlja, a u skladu s globalnom temom Svjetskog dana AIDS-a, koja naglašava da je za uspješnu prevenciju, dostupnost znanju važna svima, bez obzira na geografsku udaljenost ili socijalne barijere. Naime, danas razumijemo koliko su edukacija i znanje u području spolnog zdravlja važni elementi prevencije, no oni nisu dovoljni. Razvoj svjesnosti i informiranje o rizicima preduvjet je uspješne prevencije koja treba biti u skladu s primjenom znanja. Zato ovom kampanjom promoviramo brojnie alate koji su pažljivo razvijeni u svrhu zaštite zdravlja, u sinergiji institucionalnog zdravstvenog sustava i društvene zajednice a dostupni su na platformi www.volimzdravlje.hr.

Dugogodišnje iskustvo rada u zajednici uz prilagođavanje potrebama mladih u Hrvatskoj, upućuje da je o HIV/AIDS-u najbolje educirati i razgovarati u kontekstu zaštite spolnog zdravlja odnosno objedinjujući prevenciju svih učestalih spolno prenosivih infekcija.

Kvalitetan utjecaj na javnozdravstvene teme uvijek je sinergija institucionalnog zdravstvenog sustava i društvene zajednice, stoga su na konferenciji za medije sudjelovali renomirani stručnjaci i javni dužnosnici: izaslanica Gradonačelnika Grada Zagreba dr.sc. Mirela Šentija Knežević, Zamjenica pročelnika Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom; Dunja Skoko Poljak dr.med., Načelnica Sektora za javno zdravstvo i javnozdravstvenu zaštitu Ministarstva zdravstva; Prof.dr.sc. Josip Begovac iz Klinike za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević; Prim. Tatjana Nemeth Blažić, Voditelj odjela za HIV, spolno i krvlju prenosive bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Davor Dubravić, mag.psih., Odjel za pružanje psihosocijalne podrške i savjetovanje Hrvatske udruge za borbu protiv HIV-a i virusnog hepatitisa.

Izaslanica gradonačelnika grada Zagreba dr.sc Marija Šentija Knežević je u svom obraćanju istaknula važnost organizacija civilnog društva u podizanju svijesti o HIV-u kao jedan od prioriteta grada Zagreba koji ih podržava na više razina. Grad Zagreb kao ključni suradnik omogućuje inicijativu i provedbu testiranja (Centar za zdravlje mladih, Checkpoint Zagreb), ali i podržava usluge savjetovanja, psihološke i psihosocijalne podrške, uključivanje u skrb i ostale usluge koje nudi udruga HUHIV.

Jedan od najvažnijih i najuspješnijih projekata udruge HUHIV je CheckPoint centar Zagreb koji već 10 godina pruža usluge besplatnog savjetovanja i testiranja na HIV, hepatitis C, sifilis, klamidiju i gonoreju mladima i građanima, uz podršku Grada Zagreba, Klinike za infektivne bolesti, HZJZ-a i Ministarstva zdravstva. Osim u Domagojevoj 10 usluge savjetovanja i testiranja za mlade pružaju se i u Centru za zdravlje mladih.

Davor Dubravić, mag.psih. udruge HUHIV istaknuo je ključne pokazatelje rada CheckPoint centra Zagreb. U dosadašnjih 10 godina pružanja usluga mladima, individualno je savjetovano preko 13.000 mladih i građana koji su zabrinuti za svoje spolno zdravlje. U 2022., individualnih savjetovanja bilo je preko 1.300 od čega je preko 1.200 korisnika testirano, 80% muškaraca i 20% žena, peosječne dobi od 27 godina. Ukupno je bilo 163 novodijagnosticiranih infekcija, 1,12% HIV novodijagnosticiranih, 11,6% hepatitis C i 4,7% sifilis novodijagnosticiranih te 3,7% novodijagnosticiranih na infekciju klamidijom i 4,1% gonorejom. 1 novootkrivena infekcija HIV-om na 100 testiranih ukazuje da smo u Hrvatskoj i dalje deset puta epidemiološki efikasniji od preporuka Svjetske zdravstvene organizacije. Zabrinjava porast infekcija sifilisom, visoki udio infekcija hepatitisom C te činjenica da su gotovo sve učestale novootkrivene infekcije poput klamidije i gonoreje bile bez simptoma te da je preko pola korisnika saznalo svoju dijagnozu testirajući se prvi puta. Unatoč poboljšanju znanja mladih o zaštiti spolnog zdravlja, primjena zaštitnih ponašanja i dalje ostaje izazov.

Za prikaz epidemiološke situacije vezane uz HIV/AIDS govorila je prim. Tatjana Nemeth Blažić, dr.med., voditeljica odjela za krvlju i spolno prenosive bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. U odnosu na druge države svijeta i Europe, Hrvatska ima razmjerno povoljnu epidemiološku situaciju glede HIV/AIDS infekcije koju Hrvatski zavod za javno zdravstvo pomno prati od pojavnosti ove infekcije u svijetu i to od 1985. godine. Ove godine zabilježeno je 100 novooboljelih, što ne odskače od generalnog prosjeka. Hrvatska ima nisku stopu pojavnosti HIV/AIDS infekcije (2 na 100 000), a kako bi se ovaj trend i održao naglasila je važnost ranog otkrivanja i testiranja, kao i važnost prevencije i edukacije lokalne i šire zajednice.

Hrvatski zdravstveni sustav nudi niz zdravstvenih usluga koje pokrivaju različite potrebe mladih, ali važan dio usluga namijenjenih mladima nadopunjuju organizacije civilnog društva koje su puno bliže stvarnom životu i brigama mladih, ciljano se posvećuju njihovim potrebama (edukacije, savjetovanje, brzo testiranje, podrška). Kroz rad s mladima upoznati su s njihovim problemima vezanim uz spolno prenosive bolesti (SPB) i raspolažu kvalitetnim uvidom u stvarno stanje rasprostranjenosti ovih bolesti koje su često bez simptoma i neprepoznate. Stoga SPB mogu uzrokovati komplikacije i posljedice po zdravlje, a zaražena osoba ih može nesvjesno širiti. Zbog toga je prevencija SPB važan javnozdravstveni izazov. Iako se Hrvatska svrstava među zemlje s niskom učestalošću HIV infekcije, zajednica pridonosi da se HIV dijagnosticira puno ranije što omogućava uspješnije liječenje i smanjenje daljnjega prijenosa. Također, zabrinjava visok udio mladih visokorizičnog spolnog ponašanja koji se nisu testirali ili su se testirali tek jednom u životu, kao i značajna pojavnost ostalih SPB kao što su sifilis, klamidija, gonoreja, hepatitis C, koje, ako se pravodobno ne prepoznaju i ne liječe, također mogu uzrokovati ozbiljne zdravstvene komplikacije i posljedice.

Dunja Skoko Poljak, dr. med. se zahvalila HUHIV-u i svim prisutnima u ime Ministarstva zdravstva i istaknula važnost suradnje između organizacija civilnog društva i državnih tijela. Ministarstvo zdravstva u sklopu Hrvatskog nacionalnog programa za prevenciju HIV/AIDS-a provodi i podržava programe koji su usmjereni na prevenciju, liječenje, ranu dijagnostiku i destigmatizaciju HIV/AIDS infekcije. Vrijednosti ovih programa su prepoznate na svjetskoj razini kao primjeri dobre prakse u području HIV/AIDS-a i hepatitisa.

Očuvanje spolnog zdravlja predstavlja prioritet jer porast broja oboljelih od spolno prenosivih infekcija i drugi problemi povezani sa spolnim i reproduktivnim zdravljem mogu značajno utjecati na kvalitetu života osoba i društva. Neprepoznate i neliječene spolno prenosive infekcije često su bez simptoma i izazivaju dugoročne i ozbiljne zdravstvene posljedice kod oboljele osobe (od karcinoma, imunokompromitiranih stanja, do neplodnosti i drugih komplikacija), ali i povećavaju rizik za nesvjesno širenje na druge osobe. Činjenica je da se većina spolno prenosivih bolesti u današnje vrijeme uspješno liječi, a neke se mogu prevenirati cijepljenjem, pravovremenim testiranjem ili zaštitnim ponašanjem. Važno je spriječiti ili rano otkriti spolno prenosive infekcije kao što su klamidijska infekcija, infekcija HPV-om, koje su neke od najučestalijih spolno prenosivih infekcija, jer u kroničnom obliku mogu uzrokovati ozbiljne komplikacije. No i infekciju HIV-om, iako ne spada među najučestalije infekcije, važno je testiranjem otkriti u ranoj fazi, jer to je u današnje vrijeme cjeloživotna kronična bolest s kojom osoba može doživjeti normalan očekivani životni vijek, a liječenjem se ostvaruje nemjerljiva razina virusa u krvi čime se praktički eliminira prijenos HIV-a na druge osobe, čak i spolnim putem.

Prof. dr. sc. Josip Begovac, dr. med. iz Klinike za infektivne bolesti ''dr. Fran Mihaljević'' naglasio je važnost ranog otkrivanja HIV infekcije u zajednici zbog toga što se na taj način otkrije u ranoj fazi u odnosu na one koje su otkrivene unutar zdravstvenog sustava. Kako bi infekcije i dalje otkrivale na ovakav način, ključna je sinergija između Klinike i organizacija civilnog društva. Gotovo svi koji su uključeni u skrb na Klinici uzimaju učinkovitu terapiju, a njih 97% imaju nemjerljivu razinu virusa u krvi, tj. nisu zarazni za druge. Hrvatska je tim putem ostvarila cilj 90=90=90 tj. (UN HIV/AIDS program; 90% otkriveno, 90% u tretmanu, 90% nemjerljivi), a za još bolji obuhvat testiranje u zajednici kakvo provodi HUHIV je od iznimne važnosti. Posebno je naglasio važnu ulogu centara za testiranje u zajednici koje dokazano pridonose ranoj detekciji HIV infekcije što je preduvjet uspješnog liječenja i prevencije daljnjeg širenja u zajednici.

Profesora Begovca smo pitali i koje su, osim testiranja HIV-a, druge najčešće testiriranjem utvrđene spolno prenosive bolesti, a on nam je rekao: "Ja se u praksi najviše bavim gej populacijom, s muškaricima koji imaju spolne odnose s muškarcima, i danas imamo povećani broj osoba koje imaju sifilis, a viđamo i gonoreju u posljednje vrijeme, čak češće nego klamidijsku infekciju. Naravno, važne su i druge spolno prenosive infekcije, poput HPV infekcije, a nedavno smo imali i m-pox, što je novi naziv za majmunske boginje. Za njih možemo raspravljati radi li se o spolno prenosivoj bolesti, ali znamo da se taj uzročnik bolesti prenosio tijekom spolnih aktivnosti." Dr. Begovac ističe kako se i virusi hepatitisa A i B se također mogu prenijeti spolnim putem, a kao najčešće tesirane viruse i 3 najčešća otkrivena testiranjem navodi klasične spolne bolesti: sifilis, gonoreju i klamidiju, za koje kaže da se smatraju najznačajnijim spolnim bolestima te govori kako se čini da su i sifilis i gonoreja u porastu.

Kod kreiranja usluga i podrške u zajednici za pomoć u stjecanju i primjeni znanja te zaštitu zdravlja, uzimamo u obzir potrebe zajednice, slušamo što nam govore korisnici da im je potrebno i na koji način žele do toga doći.

Potrebno je naglasiti ključna područja na kojima svi zajedno moramo raditi a to je nedostatak svjesnosti javnosti da se mnoge spolno prenosive bolesti mogu spriječiti cijepljenjem (HPV, hepatitis B), da primjerice kontracepcijske pilule ne štite od spolno prenosivih bolesti, da osoba koja živi s HIV-om i redovito se liječi više nije zarazna niti za svog spolnog partnera zahvaljujući učinkovitim lijekovima, da spolno prenosive infekcije uključujući i HIV često uopće ne izazivaju simprome ili su oni oskudni te da je jedini pravi pokazatelj testiranje koje omogućuje ranu dijagnozu, uspješnije liječenje, smanjuje rizik od ozbiljnih zdravstvenih komplikacija te pomaže u sprečavanju prijenosa, kao i da je osim znanja potrebna i primjena zaštitnih ponašanja za zaštitu spolnog zdravlja.