Razgovor sa spasiocem: Koliko su česte intervencije i kome prijeti najveća opasnost od utapanja?

Dolaskom ljeta i toplih, sunčanih dana, provođenje vremena uz vodene površine postaje omiljenom aktivnošću svih uzrasta. Iako je plivanje odličan način da se rashladite, zabavite i rekreirate, ono donosi i određene rizike, a jedan od njih je utapanje. Prema podatcima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, utapanje je u posljednjem desetljeću uzrok više od 2,5 milijuna smrti i među deset vodećih uzroka smrti djece i mladih u dobi od 1 do 24 godine u svim regijama svijeta.

O ovoj smo temi razgovarali s Jurom Vranićem, licenciranim spasiocem i voditeljem spasilačke službe Hrvatskog crvenog križa na plaži Žnjan u Splitu, koji nas je uputio u svakodnevicu svog posla te nam objasnio u kojim se scenarijima utapanje najčešće događa, koje su rizične skupine i što se sve smatra rizičnim ponašanjem tijekom boravka u blizini vodenih površina.

Kada dolazi do utapanja?

U spasilačkoj struci se razlikuju dva stadija utopljenika - pri svijesti (stanje pred utapanje) i bez svijesti (utapanje).

"Utapanje se najčešće događa osobama s narušenim zdravljem. Kod takvih osoba, naglo nastupajuće bolesti poput srčanog i moždanog udara, epi-napada i hipoglikemije, rezultiraju gubitkom svijesti ili motorike. Takav scenarij, u kombinaciji s vodenim aktivnostima, gotovo uvijek vodi prema utapanju", navodi Jure.

S druge strane, utapanja djece najčešće nisu povezana s bolestima te neki od uzročnika predutapanja u toj dobnoj skupini mogu biti umor i ozljede zadobivene prijašnjim aktivnostima: "Ove godine su dva uzročnika predutapanja kod djece bili umor i ozljeda zadobivena skokom u more. Oba djeteta su na vrijeme uočena te im je pravovremeno pružena pomoć."

Koliko su česte intervencije spasilaca?

Nažalost, na hrvatskoj se obali nesreće povezane s utapanjem događaju gotovo svakodnevno.

"Od početka naše sezone rada, 15. lipnja, imali smo čak 36 intervencija (0.9 intervencija dnevno), od kojih su dvije bile izravna uskakanja u more, kako bismo spasili djecu u nevolji. Dob predutopljenika bila je 4 i 10 godina", rekao nam je Jure.

Njegova se spasilačka ekipa susreće s raznim situacijama svake sezone te intervencije variraju od pružanja prve pomoći pa sve do zahtjevnih akcija spašavanja.

"Svake godine, s obnovljenim entuzijazmom i posvećenosti, nastojimo osigurati sigurnost i zaštitu svih posjetitelja naše plaže."

Kome prijeti najveća opasnost od utapanja?

Dvije skupine ljudi koje su, iz određenih razloga, više izložene opasnosti od utapanja su djeca i starije osobe.

"Kod djece, u rizično ponašanje spada i skakanje u more nepoznate dubine, stoga molimo roditelje da upozore svoju djecu na potencijalne opasnosti na moru. Ključno je da ne napuštaju nadzor nad svojom djecom te da su im uvijek 'nadohvat ruke'."

"Djeca su podložnija rizičnom ponašanju zbog manjka razboritosti, dok su stariji ljudi, uz ograničenu pokretljivost i kondicijsku spremu, podložniji naglo nastupajućim bolestima, poput srčanog i moždanog udara i hipoglikemije."

Nažalost, naglo nastupajuće bolesti, poput raznih napadaja, ne pogađaju isključivo starije osobe ili one narušenog zdravlja te svi u blizini vodenih površina moramo imati određenu dozu opreza. Uz to, Jure naglašava i kako ne treba zanemariti ni druge faktore rizika poput prekomjerne konzumacije alkoholnih pića i drugih opojnih sredstava, dehidracije te izloženosti jakom suncu. Iako se iskusnim plivačima utapanje čini kao nešto što se njima ne može dogoditi, svi koji borave u blizini vode trebaju biti svjesni rizika.

Vezani sadržaj:

• HZJZ izdao preporuke za zaštitu od vrućina
• Stiže novi val vrućine! Evo kako prepoznati toplinsku iscrpljenost