Dolazi vrijeme blagdana, vrijeme kada su stolovi puni različitih vrsta ukusnih jela i slastica, vrijeme kada se pred nas stavlja veliki izazov, a to je kako ostati umjeren i spriječiti prejedanje.

Samokontrola je vrlo važna, no vrlo često u tom periodu neizvediva, stoga je potrebno pribjegavati različitim mjerama kojima možemo zavarati sami sebe i ublažiti posljedice blagdanskog stola. Koje su to mjere piše Petra Puž, dr. med., jedna od organizatorica prve Europske konferencije mladih gastroenterologa.

• Pojačan unos vode. Vodu je poželjno konzumirati tijekom cijelog dana, posebno prije obroka kako bismo upotpunili volumen želuca i što prije osjetili sitost.
• Potrebno je jesti sporije. Veza između živčanog i probavnog sustava je komplicirana i temelji se prije svega na nizu hormonskih signala. Mozgu je potrebno otprilike 20 minuta da registrira da smo se najeli, stoga ako jedemo prebrzo hormonski signali će kasniti, a mi ćemo se prenajesti.

• Pravilan raspored obroka. Prejedanje najčešće nastaje kada pregladnimo, bez obzira radilo se o blagdanskom periodu ili ne. Tijelo zahtjeva unos tri glavna obroka i dva međuobroka, s time da moramo imati na umu kvalitetu hrane kako bi se zadovoljavale energetske i nutritivne potrebe. Ako pregladnimo, najčešće zbog niže razine šećera u krvi, žudimo za hranom što nas potiče da jedemo brže, ali i unosimo puno veće količine hrane nego što bismo unosili da nismo pregladnjeli. Ako želimo izbjeći prejedanje moramo voditi računa o načinu hranjenja.
• Unos vlakana. Još jedan od trikova jest i unošenje vlakana. Naime vlakna, koja nalazimo u voću, povrću, žitaricama, povećavaju volumen hranjivog sadržaja u probavnom traktu i neznatno usporavaju probavu čime se produljuje osjećaj punoće i sitosti, dok je kalorijski unos zapravo jako malen.
• Serviranje na manjim tanjurima. Kod ovog trika se koristimo optičkom iluzijom kojom zavaravamo mozak, tako da ako uzimamo hranu s manjeg tanjura smatrat ćemo da smo pojeli više nego kada bismo tu istu količinu hrane jeli s puno većeg tanjura. Zapravo ovom optičkom obmanom mislimo da jedemo više hrane nego što to u stvarnosti jest.

Znate li kako prejedanje utječe na zdravlje?

• Promjena načina razmišljanja. Iako možda za mnoge od nas teško izvedivo, ali uz samokontrolu, potrebno je promijeniti i način razmišljanja. Razmišljanje tako da nešto ne možete dobiti, ili u slučaju blagdana da se neka hrana priprema samo za blagdane pa je ne jedete ostatak godine, potiče nam veliku želju upravo za tim što ne možemo dobiti. Dokazano je da ako sami sebi sugeriramo da nam je nešto dostupno, ali da mi to isto ne želimo, time smanjujemo želju i da ćemo se voljno oduprijeti porivu za posezanjem za istim, a u ovom slučaju za posezanjem za hranom.

Ako ipak pretjeramo, kako bismo što prije smanjili nelagodu prisutnu u trbuhu, potrebno je krenuti u laganu šetnju da ubrzamo i organizmu olakšamo proces probavljanja hrane, izbjegavati ležanje i drijemanje, izbjegavati ispijanje veće količine tekućine nakon obroka, a posebice gaziranih pića kako bismo izbjegli dodatno rastezanje i pritisak na stijenku želuca.